Borička visoravan kod Rogatice, poznata je ne samo po svojim prirodnim ljepotama, već i kao područje gdje se uzgaja najznačajnija proljoprivredna kultura koja se koristi u ishrani – krompir.
Porodice koje žive u ovom dijelu rogatičke opštine se tradicionalno bave njegovim uzgojom, bez obzira da li je riječ o sjmenskom ili merkantilnom krompiru, odnosno, onom za jelo.
Malo teži uslovi za sijanje
Proljeće, kada se krompir sijao, nije obećavalo, kažu iz jednog od najstarijih Udruženja poljoprivrednih proizvođača na Borikama “Solanum produkta”. Brigu su zadavale neprestane majske kiše a kasnije i veoma toplo ljeto s visokim temperaturama, koje nisu dozvoljavale primjenu svih agrotehničkih mjera neophodnih za bolji rast, razvoj i zaštitu ove biljke. Ali, u konačnici su rogatički proizvođači zadovoljni kako rodom tako i kvalitetom.
“I pored svih poteškoća, zadovoljni smo prinosom. Mi pretežno proizvodimo sjemenski krompir, posebno sortu agrija. Imamo svoj skladišteni prostor u koji može stati oko 300 tona krompira”, pojašnjavaju udruženi proizvođači sa Borika.
Prodajne cijene za krompir još uvijek nisu poznate i sa preciznošću se ne može tvrditi kolike će biti. Očekuje se da će najniža cijena prodaje na veliko biti 1,50 maraka, jer su proizvođači jedinstevni da svaka niža ponuda njima ne ide u korist.
“Sve ispod ove cijene nije prihvatljivo, jer mi imamo mnogo troškova počevši od đubriva, regresiranog goriva, te tretmanima žaštite, a posebno pronalaženju radne snage”, obrazlažu proizvođači i dodaju kako se dnevnica, za vađenje krompira, kretala oko 70 KM po jednom radniku.
Motika našao 25 t/ha krompira
Kampanja ubiranja krompira na Borikama, zahvaljujući lijepom vremenu, završena je ovih dana. Za sjetvu i vađenje krompira koriste se specijalne mašine i priključci za traktore, ali je neophodna ljudska snaga, priča jedan od začetnika proizvodnje ove kulture Novo Motika, inače vlasnik firme “Agromont” i agronom iz sela Šetići na Boričkoj visoravni.
“Ove godine, krompir smo sijali na 12 hektara. Tržište ćemo snabdjeti sa najmanje 300 tona sjemenskog i merkantilnog krompira, što znači da je prosjek oko 25 tona po jednom hektaru”, priča Motika, iskusni poznavalac ove poljoprivredne kulture koji je obezbijedio i veliko skladište za sav krompir do trenutka njegovog daljeg transporta i prodaje.
Krompir u Gornje-romanijskoj regiji, posebno u rogatičkom kraju, iz godine u godinu postaje osnovni poljoprivredni proizvod bilo da se proizvodi za ishranu ili tržište. Tome svjedoči i podatak iz lokalne zajednice prema kome je, ove godine, u proljetnoj sezoni zasijan 421 hektar površine. Borički krompir je brend opštine Rogatica. Pogodan je i za pečenje i kuvanje, a najpoznatiji kulinarski specijalitet je onaj sa mladim kajmakom.
(Izvor: Agroklub/Akta.ba)
