Mrkva našem organizmu pruža puno zdravstvenih dobrobiti, obnavlja oštećene stanice, održava kožu zdravom, dobar je antiseptik za posjekotine, čuva vid, reguliše krvni pritisak i još mnogo toga.
Znate li da povrće koje prije kuvanja nismo narezali, sadrži 25% više antikancerogenih sastojaka od povrća koje je prvo narezano, a zatim skuvano? Osim što zadržava hranjive sastojke, cijelo kuvano povrće ima i znatno bolji okus. Cijela kuvana mrkva ne ispušta sve svoje šećere u vodu, tako da zadržava pomalo slatkast okus.
Evo još nekih zanimljivih činjenica o mrkvi:
Ako se jede sirova, mrkva će organizam namiriti kalijem, kalcijem, željezom i cinkom, koji se djelimično gube kuvanjem.
Mrkve su se prvo uzgajale zbog lišća i sjemena, a ne zbog korijena koji je danas omiljena namirnica.
Mrkva je originalno bila bijele, ljubičaste i crne boje, a današnja boja je nastala selektivnim uzgojem u Holandiji kako bi se odala počast kraljevskoj porodici “House of Orange” narančastom bojom.
Holtvil, mjesto u Kaliforniji, se naziva glavnim gradom mrkve u svijetu te u čast ove namirnice svake godine održavaju festival.
Samo je jedan šaka mrkve dovoljna količina povrća koju biste trebali unijeti u organizam tokom dana.
Mrkve su jedan od najboljih izvora vitamina A koji je važan za zdravlje kostiju, zuba, vida i kože.
Mrkve sadrže velike količine šećera zbog čega važe za najbolji međuobrok koji će vam dati i energije.
Tokom života osoba u prosjeku pojede 10, 866 mrkvi.
Jedna čaša mlijeka sadrži jednaku količinu kalcija kao 9 mrkvi.
Baby mrkve ne postoje, radi se o običnim mrkvama koje su prošle kroz preradu kako bi poprimile savršen oblik male mrkve.
Važno je dodati kako istraživanja (objavljena u on-line izdanju Archives of Internal Medicine) otkrivaju da ovo povrće obiluje alfa-karotenom, djeluju kao antioksidanti, protiveći nastanku kancerogenih oboljenja. Mrkva je bogata vitaminima A i C u obliku beta-karotena poznatog po stimulaciji proizvodnje bijelih krvnih zrnaca koji pak pomažu u organizmu u borbi protiv kancerogenih stanica.
