Možda nemamo najsretniju državu, ali imamo plodnu zemlju koja je neiskorištena. Takav potencijal je prepoznao entuzijast Vinko Zovko, koji dugi niz godina uspješno posluje u Italiji u oblasti metalne industrije, a koji je 2014. godine pokrenuo priču uzgoja vinove loze na području općine Žepče.
Nastanak žepačke vinarije Povratak bio je logičan slijed na višestoljetnu, zaboravljenu, tradiciju prostora u dolini rijeke Bosne, gdje je kultura uzgoja vinove loze bila prisutna još za vrijeme starih Rimljana, o čemu postoje povijesni dokazi, a o čemu svjedoči i topografija Austrougara, nekoliko stoljeća kasnije.
Pero Nikić, marketing manager vinarije Povratak u razgovoru za Akta.ba kaže kako su turbulentne povijesne okolnosti ovih prostora i zub vremena, u potpunosti iskorijenili ovu kulturu, kojoj su se kako kaže i ime vinarije, odlučili vratiti.
”U ideju Povratak satkana je i dimenzija demografskog povratka, obzirom kako su ovi prostori suočeni sa egzodusom stanovništva nezapamćenih razmjera. Cilj nam je stvoriti radna mjesta koja će osigurati egzistencijalne i socijalne pretpostavke za život na ovom prostoru. U ovu vinariju je do sada uloženo oko 4 miliona eura. A to je tek početak ulaganja”, kaže Nikić.
Izgradnja novog objekta
Vinarija posjeduje najmoderniju opremu za proizvodnju i punjenje vina, po uzoru na najveće vinske industrije.
No obzirom na zacrtani cilj kako Nikić kaže a koji podrazumijeva povećanje proizvodnje u mega razmjerima, u toku je izgradnja novoga objekta vinarije koja će imati kapacitet proizvoditi 30.000,000 litara na godišnjem nivou, što će biti najveća vinarija u ovom dijelu Evrope.
Za sada, svoju egzistenciju kroz vinariju Povratak osigurava 25 radnika, a taj broj će, proporcionalno širenju posla, rasti.
Vinogradarstvo i vinarstvo su, općenito u Bosni, nezastupljene kulture, uprkos pogodnim klimatskim uslovima. Tako da vinarija Povratak spada u red prvih i trenutno jedinih vinarija na tlu Žepča.
”Sretni smo što je naša nazočnost u Žepču pokrenula niz pozitivnih procesa, gdje se veći broj fizičkih lica odlučio na sadnju vinograda i saradnju sa vinarijom Povratak, sa kojom funkcioniraju kroz kooperantski odnos. Povećanjem broja kooperanata, uslijedilo je i osnivanje vinogradarske zadruge ‘Vitis’, koja okuplja proizvođače grožđa, a koja je, svojim učešćem u procesu, jamac transparentnog i poštenog odnosa na relaciji proizvođač – otkupljivač, obzirom da uz vinariju i kooperanta, i zadruga Vitis, kao treći faktor, učestvuje u formiranju otkupnih cijena”, govori Nikić.
Plasman proizvoda po Evropi
Na 64 hektara vinograda uzgajaju nekoliko sorti do kojih su došli posebnom analizom i odabirom.
”I prilikom odabira sorti, koje su uslijedile nakon temeljitih analiza tla i klimatskih uslova, nastojali smo biti predvodnici novih kultura. Tako, danas uzgajamo sorte Cabernet Franc, Merlot, Muller Thurgau, Traminac, Palavu, Pinot Sivi, Malvaziju, Marsellan i druge, od kojih proizvodimo vrhunska vina. Trenutno imamo 64 hektara rodnih vinograda, sa tendencijom daljnjeg proširenja, ali na tome nećemo stati”, govori Nikić.
Vina Povratak su zastupljena na prostoru Bosne, dijelom Hercegovine, a od nedavno su zastupljena i na evropskom tržištu, gdje se, preko njihove sestrinske firme Povratak Commerce sa zagrebačkom adresom, vina iz Žepča distribuiraju po cijeloj Evropi.
”Unatoč vrhunskoj kvaliteti naših vina, o kojoj svjedoče brojne visoke ocjene iz najeminentnijih vinskih centara, a čemu u prilog ide i Decanterova medalja, mi smo svjesni kako se nalazimo u areni u kojoj nastupaju vinarije sa snagom brenda koji se temelji na stoljetnoj tradiciji, koje mi poštivamo. Stoga strpljivo gradimo svoje ime na tržišnoj sceni i sretni smo što su naša vina prepoznata i što su zauzimaju utvrđene pozicije na policama brojnih marketa, vinskim kartama prestižnih restorana i stolovima brojnih domaćinstava”, govori Nikić.
Ono što je još posebno kod ovih vina jeste njhova jedinstvena etiketa.
Nikić kaže da je design etikete definitivno nešto što ih izdvaja od ostatka vinske scene i na osnovu čega svakodnevno dobivaju komplimente.
Riječ je o portretima predaka, čije konture lica i dobronamjerni pogledi, oslikavaju bosanski mentalitet, satkan od težačkog načina života, ali i ponosa i opredjeljenosti za poštenu životnu borbenost koja nikada nije bila jednostavna.
”Likovi su inspirirani stvarnim osobama, a, zanimljivo, prvi među njima je Anto Tadić koji je u međuvremenu postao vinogradar. A cijela serija ima simboličan naziv Zemlja”, kaže on.
Realizacija ove jedinstvene ideje na prostoru Žepča i ciljeva koje su postavili su temelji na kojima grade budućnost i omogućuju ostanak, opstanak i dostojanstven život svojih sugrađana. Podizanje životnog standarda jedan je od ključnih ciljeva Povratka prema kojima idu kako kažu, vodeći se najvišim etičkim i moralnim vrijednostima koje našu zemlju čine poželjnom za život i rad.
(Akta.ba)
