Karakteristična egzotična aroma cimeta za mnoge je prva asocijacija na kolače, ali većina ne zna da nije samo ukusni dodatak slatkišima, već i prirodni lijek.
Jedan je od najstarijih začina, a zbog ljekovitih svojstava koristio se u mnogim medicinskim tradicijama svijeta, posebno u ajurvedi.
Cimet se spominje i u Starom zavjetu, a zabilješke o njemu postoje u egipatskim, grčkim i rimskim rukopisima.
Moderna naučna istraživanja potvrđuju da cimet ima pozitivan učinak kod mnogih bolesti.
Ovaj začin može pomoći kod gastritisa, dijabetesa, povišenog holesterola, gljivičnih i bakterijskih infekcija i mnogih drugih bolesti.
Cimet je začin od kore zimzelenog stabla iz roda cimetovca. Postoji oko 250 njegovih vrsta. Najcjenjenija je vrsta Cinnamomum zeylanicum, od koje se dobija pravi ili sejšelski cimet, a uspijeva u istočnoj i jugoistočnoj Aziji.
Tradicionalna kineska i ajurvedska medicina uspješno su koristile cimet u liječenju šećerne bolesti. Bio je jedan od prvih komercijalnih začina koji su se iz svoje pradomovine proširili na Zapad. Jedno je vrijeme bio cjenjeniji i od zlata. Relativno rano počeo se koristiti u Evropi, a uz to su ga poznavali Egipćani (koji su ga koristili i u vračanju), Jevreji te njihove komšije na Mediteranu.
Samonikla stabla cimeta uspijevaju na velikim nadmorskim visinama u zapadnoj Indiji i Šri Lanki. I upravo se s takvog drveća sakuplja najkvalitetniji cimet. U Kini uspijeva drvo kasija (Cinnamomum cassia), čija se kora smatra alternativom izvornom začinu. Ova dva začina mogu se jasno razlikovati. Cimet je smeđe boje, dok je kasija crvenosmeđa. I jedan i drugi oblik koriste se, osim kao začin, i u proizvodnji parfema te u narodnoj medicini.
U MEDICINI
Cimet je prihvatila i moderna medicina. Naučne studije opisuju njegovo antioksidativno, protivgljivično, protivupalno i antikancerogeno djelovanje. Studijama se pokazalo kako cimet ima veliki potencijal u sprečavanju i liječenju neurodegenerativnih tegoba potenciranih upalnim promjenama. Uopšteno, analizirajući zaključke brojnih studija, može se zaključiti kako je cimet, od svih desertnih začina, najbogatiji antioksidansima.
Potvrđena je njegova djelotvornost protiv bakterija iz roda Salmonella, u liječenju infekcije bakterijom Helicobacter pylori, kandidijaze kod HIV pozitivnih pacijenata i regulisanju koncentracije šećera i masnoća u krvi.
Cimet ima koagulirajuće djelovanje pa se u narodnoj medicini koristi za zaustavljanje krvarenja. Takođe, podstiče cirkulaciju krvi u materici i oporavak tkiva pa je koristan u prvim danima nakon poroda.
Starorimski doktori preporučivali su protiv prehlade žestoko piće začinjeno štapićem cimeta. Zanimljivo je da se ovaj prastari recept zadržao do danas. Primjena cimeta kao pomoći klasičnoj terapiji ne dovodi do nuspojava ni nakon dugotrajnog uzimanja. Budući da je izuzetno jeftin u odnosu na klasične farmaceutske proizvode, njegova primjena u liječenju različitih bolesti zasigurno ima budućnost.
