Od kraja juna do sredine novembra 2020. godine, Sweden/USAID FARMA II projekt podržao je Udruženje pčelara Leotar iz Trebinja da obuči 50 novih pčelara koji se sada bave pčelarstvom kao dodatnom aktivnošću i izvorom prihoda.
“Ja sam se pčelarstvom počela baviti zbog zaručnika”, kaže Tijana Jelić (20) iz Trebinja. “On je prvi put počeo eksperimentisati sa košnicama prije dvije godine. Svidjela mi se ta ideja i prije godinu dana počela sam raditi sa njim. Sada imamo 70 košnica, a pčelarstvo nam postaje dodatni izvor prihoda”, nastavlja ona.
Međutim, ni Tijana ni njen zaručnik Aleksandar (27) nisu imali priliku proći odgovarajuću obuku o pčelarstvu što im je značajno otežavalo napore da upravljaju pčelinjakom.
U junu su ih o obuci o pčelarstvu obavijestili njihovi stariji prijatelji i iskusniji pčelari iz lokalnog Udruženja pčelara Leotar i oboje su se prijavili. “Puno smo naučili, ali sada znamo i to da će nam trebati puno više obuke da bi postali uspješni pčelari”, kaže Tijana.
Sveobuhvatna obuka s postavljenim ciljevima
Sweden/USAID FARMA II projekt ima dugogodišnju saradnju sa udruženjem Leotar. Projekt je 2017. godine podržao udruženje u nabavci pčelarske opreme i ICT uređaja za njihove članove kako bi se godišnja proizvodnja meda tadašnjih 65 članova povećala sa 81 na 90 tona.
Udruženje je raslo, a 2019. godine imalo je već 150 članova koji su godišnje proizvodili 130 tona meda i drugih pčelinjih proizvoda. Ali tu nije bio kraj njihovoj težnji da se nastave razvijati. Početkom 2020. godine udruženje se prijavilo za dodatna bespovratna sredstva pri FARMA II projketu. Ovaj put sredstva su tražili za obuku 50 novih pčelara, uglavnom mladih ljudi i žena, koji bi postati članovi udruženja i podigli godišnju proizvodnju na 150 tona.
“I u prošlosti smo imali podršku FARMA II projekta u pružanju obuka za manje grupe pčelara. Ovaj put smo obuku podigli na puno viši nivo. Angažovali smo šest predavača, od kojih su pet univerzitetski profesori iz Banje Luke i Beograda”, kaže Obrad Ninković, predsjednik udruženja.
Kako Obrad kaže, obuka je obuhvatila pčelarstvo od A do Ž. “Prvo smo učesnike upoznali sa osnovnim pojmovima i građom pčelinjeg društva, te biologijom medonosnih pčela. Zatim smo prešli bolesti pčela i kako ih prepoznati i liječiti, te ishranu pčela i sprečavanje roidbenog nagona. Obradili smo i teme poput razvoja i dijeljenja društava, te naravno proizvodnju meda i drugih pčelinjih proizvoda”, kaže on.
Svih 50 polaznika obuke uspješno je prošlo završni test i sada su članovi udruženja. Neki imaju više košnica od drugih, ali svi su jednako posvećeni aktivnom bavljenju pčelarstvom.
Planovi za budućnost
Dok je Tijana iz ljubavi ušla u svijet pčelarstva, majka dvoje djece, Danijela Vesić Šakota (40), pčelarstvom se počela baviti iz znatiželje.
“Uvijek su me fascinirale pčele i način na koji organizuju svoje društvo”, kaže Danijela. “Jedan od mojih kolega je pčelar već sedam godina. Često smo razgovarali o tome, a također sam puno čitala na internetu i gledala različite tutorijale. Konačno, prije dvije godine, kupila sam dvije košnice, ali se nikada nisam usudila kupiti pčele.”
Danijela se prijavila za obuku kako bi se spremila za sljedeći korak ka pčelarstvu. Sredinom obuke koja je imala 22 teorijske i 12 praktičnih sesija u pokaznom pčelinjaku, kupila je jedno i dobila dva pčelinja društva i sa dodatnom košnicom koju je dobila na poklon, uspostavila je svoj prvi mali pčelinjak.
“Radim za Sudsku policiju, pa ću za devet do deset godina otići u penziju. Planiram dalje širiti pčelinjak, i kad taj trenutak dođe, imaću pčelarstvo kao djelatnost koja će me zaokupiti”, kaže Danijela. Ona dodaje da sa dvoje djece koji imaju jednu i dvanaest godina, može brinuti o desetak košnica, ali kako djeca budu rasla, tako će rasti i broj košnica. “Trenutno planiram proizvoditi dovoljno meda i propolisa za naše domaćinstvo, a kasnije bi to trebao postati i dodatni izvor prihoda.”
Tijanini planovi za pčelarstvo su veći. “Aleksandar i ja ćemo se uskoro vjenčati. Sa 70 košnica koje imamo, ove smo godine uspjeli proizvesti prilično velike količine meda. Kako budemo širili pčelinjak, nadamo se da ćemo proizvesti više meda i da će nam pčelarstvo postati značajan, ako ne i glavni izvor prihoda.”
Bez obzira na veličinu poslovnih aspiracija, i Tijana i Danijela uvidjele su korist od učestvovanja u stručnom usavršavanju i nastaviće tražiti dodatne obuke.
(Teglica.ba/Farmabih.ba)
