Zakon o unutrašnjoj trgovini trebao bi doprinijeti smanjenju sive ekonomije

Ilustracija

Federalno ministarstvo trgovine je u zadnjem kvartalu 2022. godine pripremilo i uputilo na mišljenje nadležnim federalnim organima Prednacrt novog zakona o unutrašnjoj trgovini s ciljem da se novim zakonskim uređenjem omogući efikasniji inspekcijski nadzor, unaprijedi nivo zaštite potrošača te da se smanji siva ekonomija u ovoj privrednoj djelatnosti.

On će biti na dnevnom redu jedne od skorih redovnih sjednica Vlade Federacije BiH, u skladu sa Programom i dinamikom rada Vlade, radi utvrđivanja nacrta i upućivanja u redovnu parlamentarnu proceduru, istakli su za Fenu iz Federalnog ministarstva trgovine.

Razlog za donošenje ovog Zakona je ostvarivanje kvalitetnog zakonskog okvira za dalji razvoj oblasti trgovine u Federaciji BiH.

Također, za četvrti kvartal ove godine u Ministarstvu je planirana izrada Prednacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kontroli cijena, a  cilj izmjena i dopuna zakona je da se propišu kazne koje bi imale jaču i efektivniju preventivnu ulogu.

“Prevashodni razlog za navedene izmjene i dopune su relativno niske kazne u važećem zakonu, koje kao takve ne mogu ispuniti funkciju prevencije činjenja prekršaja, niti mogu imati potreban represivan učinak na prekršitelje”, naveli su iz Ministarstva.

Kontrola cijena i normalno funkcionisanje tržišta

Inače, Federalno ministarstvo trgovine s ciljem održavanja stabilnosti tržišta, cijena i životnog standarda stanovništva prati kretanje cijena na osnovu dostavljenih podataka i provodi odgovorne politike za koje je nadležno, a naročito u pogledu predlaganja određenih mjera Vladi Federacije BiH.

Iz Ministarstva navode kako su poremećaji u kretanju cijena i odnosima cijena u protekloj godini manifestirani kroz rast cijena osnovnih životnih namirnica i naftnih derivata, kako u BiH tako i u cijelom svijetu, te da su oni rezultat globalne ekonomske krize uzrokovane pandemijom covida-19 u 2020. godini koja je dovela do poremećaja u odnosima ponude i potražnje, kao i poremećajima u globalnim lancima snabdijevanja roba i usluga.

Nakon prestanka pandemije u 2022. godini lanci snabdijevanja su bili donekle oporavljeni, ali je monetarna ekspanzija u državama EU-a utjecala na porast inflacije i to se, kako ističu, preko svih roba i usluga koje uvozimo neminovno prelijevalo i u BiH.

Nadalje, rat u Ukrajini (februar 2022. godine) doveo je do strukturnih poremećaja na tržištu energenata i rasta cijena hrane i trenutna visoka inflacija u BiH rezultat je strukture potrošnje koju imamo u BiH, jer u toj potrošnji dominira hrana, energija i najnužniji izdaci, navode iz Ministarstva.

Dodaju kako Federalno ministarstvo trgovine prilikom predlaganja Vladi Federacije BiH mjera neposredne kontrole cijena, u skladu sa zakonskim nadležnostima, posebno vodi računa o normalnom funkcionisanju tržišta, odnosno urednom snabdijevanju tržišta i životnog standarda stanovništva.

Tako je Vlada Federacije BiH u 2021. godini na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine donijela mjere neposredne kontrole cijena, odnosno mjeru ograničenja visine marži u veleprodaji i maloprodaji naftnih derivata (u veleprodaji 0,06 KM/l derivata i u maloprodaji 0,25 KM/l derivata), te životnih namirnica i drugih proizvoda.

U odluci koja se odnosi na životne namirnice i druge proizvode obuhvaćeno je 17 grupa proizvoda koji sadrže oko 540 artikala. Ove odluke su na snazi i kontrolu nad primjenom navedenih odluka vrše federalni i kantonalni tržišni inspektori u kontinuitetu, istakli su iz Ministarstva.

(Izvor: Fena)

scroll to top