Ljekari kažu da o zdravom mozgu u starosti treba brinuti od najranije mladosti, ali i da nikad nije kasno da u njega počnemo ulagati više.
Osnove strukture i funkcija mozga postavljaju se još tokom trudnoće majke i u ranom djetinjstvu djeteta, a od izuzetne važnosti je ono što jedemo i pijemo svakog dana, piše B92.
Tokom trudnoće, vrlo je važna ne samo folna kiselina, koja je već skoro svima poznata, već i jod koji je ključan za rad štitnjače. Štitnjača igra ulogu u metabolizmu, ali određuje i rast i razvoj mozga fetusa. Zato Svjetska zdravstvena organizacija navodi da je “manjak joda najvažniji uzrok oštećenja mozga koji se može spriječiti” i to u cijelom svijetu.
U djetinjstvu se nastavlja brzi razvoj mozga, za koji su neophodne omega-3 masne kiseline. Zato se savjetuje redovna konzumacija ribe, kao i uzimanje ribljeg ulja. Nisu preporučljivi slatkiši ni slatka pića.
U odrasloj dobi, također, treba voditi o količinama šećera i soli u prehrani. Korištenje prerađene hrane koja je spremna za jelo čim je kupite u trgovini dovodi do smanjenja važnih doza vitamina B3, B6, B12, D i E, kao i magnezijuma, selena i cinka koji su svi važni za funkciju mozga.
Istraživanja ukazuju da ovakva prehrana može biti povezana i s povećanim rizikom od depresije i štetnim promjenama u dijelovima mozga koji su “zaduženi” za učenje i pamćenje.
Dugoročne studije su dokazale vezu između kvaliteta prehrane i hipokampusa koji predstavlja centar za pamćenje u mozgu. Preporučuje se da se svakog dana pojede bar jedna porcija zelenog lisnatog povrća kao što su špinat, kelj, brokula, kao i porcija mahunarki (leća i grah) i žitarica. Ako ne dodajete mnogo šećera ili vrhnje, kafa i čaj su, takođe, dobrodošli.
U poznoj starosti se povećava rizik od demencije, ali mnogo manje je to slučaj u zemljama kao što su Japan i Italija. To se povezuje s prehranom u kojoj ima dosta ribe, povrća i fermentiranih namirnica.
