Grickalice su glavni “krivci” za gomilanje kilograma, ali niko još nije imun na njih. Međutim, uvijek možete one nezdrave zamijeniti zdravim i to u obliku suhog voća koje je vrlo ukusno i sigurno će vaš želudac “zavarati” onoliko koliko treba.
Voće i orašasti plodovi sadrže vrijedne pomlađujuće sastojke i zato ih obavezno već danas uvrstite u svoju svakodnevnu prehranu. Donosimo vam kratki vodič svih dobrih elemenata koji se nalaze u ovim zdravim grickalicama:
Antioksidanti su molekule polifenola i antocijana, što je biljna boja u ćelijskom soku tamnog voća i povrća, crvenog, narančastog, plavog i ljubičastog. Oni stabiliziraju i usporavaju procese starenja koje izazivaju omraženi slobodni radikali. To su, pak, nestabilne molekule odgovorne za starenje, a nastaju kao nusprodukt ‘disanja’ naših ćelija.
Vlakna su ostaci neprobavljivih dijelova biljke koji mehanički ubrzavaju probavu i eliminaciju toksina iz probavnog trakta. Zahvaljujući njima, organizam je čist, a koža blistava.
Mineralne soli su tvari koje nalazimo u zemlji, poput kalcija, željeza, magnezija, natrija, fosfora, kalija i sumpora, a važne su za funkcioniranje organizma. U slučaju njihovog nedostatka dolazi do vidnog slabljenja metaboličkih funkcija kože koja slabi i počinje pucati.
Oligoelementi ili mikroelementi, poput cinka, selena, mangana i bakra, potrebni su organizmu u vrlo malim količinama. Njihova uloga u našem metabolizmu ne razlikuje se previše od one mineralnih soli.
A kada vas uhvati “kriza” za jelom onda posegnite za ovim grickalicama:
Bademi – sadrže vlakna, antioksidativni vitamin E, masti i fenolne spojeve protuupalnih svojstava. Da zadovoljite dnevnu potrebu za tim hranjivim sastojcima, ne morate pretjerivati. Biće dovoljno da pojedete desetak svaki drugi dan.
Suve marelice – imaju visok udio beta-karotena, prekursora vitamina A. Nisu na odmet ni njihova vlakna, vitamin C, likopen, željezo i bakar. Dnevno pojedite jednu do dvije s orašastim plodovima čije će masti potaknuti apsorpciju beta-karotena.
Ananas – tropska biljka nepristupačne vanjštine slatki je izvor vitamina C, folne kiseline, mangana i enzima bromelaina, iznimno cijenjenog među onima koji imaju probavnih problema. Jedite ga svježeg, termički neobrađenog.
Kivi – novozelandska voćka može se pohvaliti golemim količinama vitamina C, a ne oskudijeva ni vitaminom E, vlaknima, kalijem i polifenolima kakve nalazimo u čaju i crnoj čokoladi. Svake sedmice konzumirajte dva-tri kivija.
Borovnice – bile svježe ili smrznute, bogate su antioksidantima, beta-karotenom, vitaminima C i E, flavonoidima i antocijanom, plavim pigmentom koji ih štiti od ultraljubičastog zračenja. Pojedite ih šaku na dan, oskudijevaju kalorijama.
Suve šljive – čak i u poređenju s popularnim bobicama goji, domaće suhe šljive neprikosnovene su zvijezde antioksidativne hrane zbog polifenola, beta-karotena, vitamina E i vlakana. Svakog dana pojedite dvije-tri nakon ručka.
(Izvor: Ljepota i zdravlje)
