Eksperimentalni poligon Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu od ovoga proljeća bogatiji je za savremeni zasad jabučastog i koštičavog voća. Na površini od 4.000 m2 posađeno je ukupno 37 kultivara u različitim sistemima gajenja, više od 20 uzgojnih formi, piše agroklub.ba.
Zahvaljujući ovome projektu, koji je finansiran sredstvima fakulteta, Bosna i Hercegovina dobila je prvi zasad ovoga tipa, a koristi od njega će biti višestruke.
“Voćnjak će služiti za praktične vježbe studenata, izradu bakalaureat i master radova, naučno-istraživački rad uposlenika fakulteta, te za edukaciju budućih voćara i stanovništva. Najveću korist će svakako imati studenti i proizvođači voćaka”, za Agroklub pojašnjava Osman Musić, asistent na Katedri za voćarstvo Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Veliki broj voćnih vrsta i sorti
Izbor voćnih vrsta i kultivara vršen je na osnovu njihovog privrednog značaja. Od jabučastih voćnih vrsta posađene su sadnice jabuke i kruške, a od koštičavih vrsta sadnice šljive i trešnje. Neke od posađenih sorti jabuka su: Idared, Golden Delicious, Jonagold, Grany Smith, Gala, Topaz, Florina, Spur tip Red Delicious. Od krušaka: Viljamovka, Fetelova, Junska ljepotica, Butira, Kaluđerka, Lubeničarka.
Kada je riječ o sortama trešnje posađene su Kardia, Regina, Lapins, Van i Sunburst, a među sadnicama šljive u novom voćnjaku su se našle sorte kao što su Čačanska rana, Čačanska ljepotica, Čačanska najbolja, Čačanska rodna, Stenley, Top.
Navedene četiri voćne vrste u ukupnoj voćarskoj proizvodnji u BiH, prema statističkim podacima iz 2020. godine, učestvuju sa više od 85 posto i spadaju među pet najznačajnijih.
“U principu, naša intencija je da u sklopu ovog zasada budu posađene sve sorte jabuke, kruške i šljive koje su dostupne na tržištu Bosne i Hercegovine”, ističe naš sagovornik, ali pojašnjava i određene poteškoće u pronalasku traženog sadnog materijala trešnje.
S početka, prilikom odabira sortimenta trešnje postavljen je veći broj kriterija kao npr. da sorte budu kasnije epohe cvjetanja, da budu crvenog mesa ploda, otporne na pucanje ploda i slično.
“Međutim, s obzirom na to da je predviđen uzgoj trešnje u gustom sklopu na slabo bujnim vegetativnim podlogama, odabir smo morali ograničiti u određenoj mjeri, jer je u većini rasadnika u BiH ova voćna vrsta dostupna samo na sijancu kao podlozi”, dodaje.
Obrazovni aspekt
Musić navodi da su se za veliki broj uzgojnih oblika odlučili radi njihove demonstracije studentima, ali i drugim zainteresovanima. Klasični intenzivni zasadi uglavnom imaju jednu voćnu vrstu, nekoliko sorti i jedan uzgojni oblik. Međutim, pošto u primarne zadaće Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta spadaju istraživačka djelatnost i osposobljavanje budućih stručnjaka – agronoma, odlučili su se za ovaj, po mnogo čemu zahtjevniji pristup.
“Za samo podizanje zasada utrošena su nešto veća novčana sredstva jer se ne radi o klasičnom – komercijalnom zasadu, pa se u okviru istog sistem potpore i protivgradne zaštite morao u izvjesnoj mjeri prilagođavati različitim uzgojnim oblicima. Također, i održavanje voćnjaka, a posebno rezidba, će zahtijevati više rada i znanja nego je to slučaj u uobičajenim zasadima”, pojašnjava asistent Musić, naglasivši kako ulažu napore da osiguraju sve uslove za što kvalitetniji pristup obrazovanju mladih agronoma.
U dijelu voćnjaka koji će služiti za demonstraciju uzgojnih oblika, planirano je da se u naredne četiri godine sukcesivno sade nove sadnice, te da one budu uzgojene u više različitih uzgojnih oblika ili njihovih modifikacija kao što su: supervitko vreteno, vitko vreteno, vreteno+solaks, solaks, vitko vreteno u V sadnji, dvoosovinsko vreteno (bibaum), troosovinsko vreteno, višeosovinske forme (horizontalni bibaum), kordunica itd.
S obzirom na to da će sadnja biti sukcesivna, studenti, kao i svi oni koji budu zainteresovani, moći će na jednom mjestu vidjeti izgled stabala određene uzgojne forme u različitim stadijima starosti.
Savremeni pristup i nove tehnologije
“Na eksperimentalnom poligonu već imamo instaliranu meteorološku stanicu, a zasad je opremljen i senzorima za praćenje vlage tla, pa ćemo na osnovu podataka koje prikupljamo na licu mjesta provoditi navodnjavanje tačno onda kada je to potrebno i koliko je potrebno”, kazao je naš sagovornik, naglašavajući značaj racionalne upotrebe vodnih resursa.
Sistemi za navodnjavanje i zaštitu od grada, razni senzori i mjerni instrumenti odavno su postali uobičajeni u intenzivnom voćarstvu, ali Poljoprivredno-prehrambeni fakultet uvodi i druge novitete.
“U izradi je web stranica na kojoj će se prikazivati sve aktivnosti u okviru zasada, po fenofazama razvoja. Pored toga, na stranici će biti prikazane karakteristike podloga i sorata, načini sadnje voćaka, video materijali o načinu formiranja uzgojnih oblika i sortne specifičnosti rezidbe voćaka u rodu, plan fertirigacije i zaštite voćaka po fenofazama”, najavljuje.
Podizanjem ovoga ogledno-kolekcionog zasada dodatno su osnaženi obrazovni i istraživački kapaciteti Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta, studentima je omogućena kvalitetnija praksa, nastavnom i istraživačkom osoblju pružena prilika za naučno-istraživački rad, a savjetodavcima i poljoprivrednim proizvođačima mjesto na kojem se mogu upoznati sa dobrim praksama i modernim sistemima proizvodnje voća.
“Nadam se boljoj saradnji fakulteta sa voćarima, proizvođačima i rasadnicima krošnjastih voćaka u budućnosti te da će upravo ovaj zasad predstavljati platformu za introdukciju i ispitivanje određenih sorti u uslovima kontinentalne klime Bosne i Hercegovine”, poručuje Musić, uvjeren da će se novoosnovani zasad u skoroj budućnosti pretvoriti u izvanrednu učionicu na otvorenom, od koristi za sve one koji se na bilo koji način bave voćarstvom.
