Maloprodajno tržište u Bosni i Hercegovini vjerovatno je najbolje integrisani dio bh. ekonomije.
Trgovinski lanci u BiH slobodno posluju i razvijaju svoj posao na cijeloj teritoriji zemlje, bez obzira na entitetske linije. Osim toga, oni su često nosioci lokalnog razvoja i pokretači ekonomije u mnogim sredinama.
Osim što zapošljavaju lokalno stanovništvo i ubrajaju se u vodeće poslodavce, često pružaju mogućnost lokalnim proizvođačima da plasiraju svoje proizvode.
Domaće kompanije kao što su Bingo, Robot, Tropic, Crvena jabuka, Kort marketi, kao i firme poput Konzuma i Mercatora, natječu se za tržišni udio, a u tom natjecanju profitiraju potrošači, jer jača konkurencija dovodi do nižih cijena.
Bingo, sa sjedištem u Tuzli, posluje širom BiH. Primjera radi, prošlog mjeseca su otvorili novi veliki objekat u Banjaluci koji privlači veliki broj kupaca.
Još jedan od najvećih trgovačkih lanaca u BiH, Konzum, neprestano širi svoju maloprodajnu mrežu u oba entiteta. Samo prošle godine kompanija je otvorila 11 novih objekata širom Bosne i Hercegovine a investicije je nastavila i u ovoj. Sa kompanijom Mercator, također članicom Fortenova grupe, zajedno čine najveću prodajnu mrežu u BiH sa više od 255 prodajnih objekata te više od 150.000 kupaca dnevno.
Sarajevski Robot također je u ekspanziji, a u proteklom periodu naročito su aktivni kada je riječ o otvaranju objekara u RS-u. Između ostalog, prije oko mjesec dana otvorili objekat u Istočnom Sarajevu.
S druge, u FBiH je u velikoj ekspanziji kompanija Crvena jabuka marketi, iza koje stoje vlasnici Tropic marketa, najvećeg maloprodajnog lanca u RS-u. Crvena jabuka je ovog ljeta otvorila Gastro market na Marindvoru u Sarajevu, i postala omiljeno mjesto za mnoge Sarajlije.
Nema sumnje da je maloprodajni sektor dokazao da se slobodnim, tržišno orjentisanim poslovanjem koje je lišeno bilo kakve politike, može napraviti veliki pomak kako u smislu razvoja, tako i u cilje poboljšane usluge i cijene za krajnje korisnike.
Ćosić: Svaki kapital je dobrodošao
Jedan od gradova u BiH koji se ubrzano razvija je Istočno Sarajevo. To je ujedno i grad u kojem svi veliki trgovinski lanci žele imati svoje prisustvo.
Odranije su prisutni Tropic, Bingo i Konzum, a odnedavno Robot i Kort marketi. Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić kaže za BiznisInfo.ba da je jaka ekonomija preduslov za stabilnost svake zajednice, ne samo u kontekstu finansija nego i širih društvenih odnosa, pa tako i razvoj biznisa u postkonfliktnim društvima ima veliku ulogu u izgradnji dobrih odnosa i procesu pomirenja.
– Zajednički poslovi koji doprinose ekonomskoj sigurnosti i prosperitetu svih uključenih strana najbolja su brana podjelama, koje gube na snazi podizanjem kvaliteta života ljudi i većim mogućnostima u smislu njihovog zaposlenja – ističe Ćosić.
Gradska uprava Istočno Sarajevo, odnosno opštinske uprave sa područja grada, prema njegovim riječima, čine sve da podrže privredu i otvaranje novih radnih mjesta različitim redovnim godišnjim podsticajima, kao i olakšicama za investitore u smislu registracije preduzeća i pokretanja biznisa.
– Naše opštine, prije svega Pale, Istočna Ilidža i Istočno Novo Sarajevo, primjer su lokalnih sredina u kojima su razvijeni različiti biznisi kapitalom koji, pored Republike Srpske, u dobroj mjeri dolazi i iz Republike Srbije i Federacije BiH. Radna mjesta koja smo u tom procesu dobili, osim toga što obezbjeđuju egzistenciju zaposlenima, doprinose povezivanju i boljem razumijevanju između tih ljudi, koji često dolaze iz potpuno različitog nacionalnog okruženja – zaključuje Ćosić.
Potrošači i lokalni proizvođači na dobitku
Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošaca Klub potrošača Tuzlanskog kantona, kaže da su se naši veliki trgovački sistemi pobrinuli da skoro u svim većim gradovima imaju svoje prodajne centre.
– Veliki tržni centri posluju i u RS i u Brčkom i u FBiH, bez nekog ograničavanja na entitetsku ponudu, i mislim da potrošači dosta toga imaju zajedničkog - kazala nam je Bulić.
Primijetili su, kako ističe, da maloprodajni lanci poštuju lokalne proizvođače, posebno za sezonsku robu ili robu koju uzimaju sa lokalnog tržišta.
– Ima dosta u ponudi lokalnih roba, tj. roba proizvođača sa područja okoline Banjaluke, Krajine, Hercegovine itd. Imaju te razlike, što je isto pogodnost potrošačima da mogu kupiti robe od svojih privrednika, od onih gdje su možda i zaposleni i rade, i čak mnogi gosti koji dođu u BiH neskriveno kažu da je u BiH što se tiče ponude roba zaista dobra i konkurentna ponuda – ističe naš sagovornica.
Sve to je dovelo do veoma dobre ponude.
– Što se tiče ponude potrošačkih roba, maloprodajnih roba u tržnim centrima, marketima, supermarketima u BiH, da se zaključiti da imamo zaista jako dobru ponudu i da za određenu vrstu robe imamo niz proizvođača, tj. niz marki. Ako uzmemo, recimo, jestivo ulje, supe ili tjestenine, imamo puno proizvođača i marki, i zaista se može reći da je dobra ponuda, konkurentna, od najnižih do dosta visokih cijena, i cijena koje se približavaju cijenama evropske unije za jedan isti proizvod – navodi Bulić.
Ta dobra ponuda u uslovima slobodnog formiranja cijena pogoduje potrošačima jer mogu izabrati manje kvalitetne ili više kvalitetne proizvode.
Ambijent koji podstiče konkurentnost
Marin Bago iz Udruženja za unapređenje kvalitete življenja “Futura” iz Mostara, kaže za naš portal da je, što se tiče potrošača, svakako dobro da imamo širu i raznovrsniju ponudu tamo gdje živimo.
– Svakako je dobro za potrošače da imamo ambijent koji potiče konkurentnost kvaliteta proizvoda i usluga – ističe Bago za BiznisInfo.ba.
Sve to, jasno je, doprinosi jačanju ekonomije ali i ukupnog ambijenta u kojem živimo. Uloga ekonomije u procesu izgradnje društva je od izuzetne važnosti a jedan od sektora koji prednjači u povezivanju ljudi svakako je sektor trgovine.
On je u Bosni i Hercegovini napravio važan iskorak i pokazao koliko je slobodno poslovanje svih kompanija na prostoru cijele BiH dobro za firme, potrošače i državu. U tom pravcu će i nastaviti jer kompanije iz ovog sektora najavljuju nova ulaganja i otvaranje novih radnih mjesta koja će kreirati povoljniji ambijent za život širom BiH.
Ostaje nada da će i drugi sektori pratiti ovaj primjer.
(Izvor: Biznisinfo.ba)
