Margarin je vrsta namaza koja se razvila krajem 19. stoljeća kao jeftinija alternativa puteru. Originalno je napravljen od mješavine životinjske masti i biljnog ulja, a prodavan je kao zdravija i ekonomičnija opcija za potrošače.
Historija margarina može se pratiti sve do ratova Napoleona III, kada je Francuska bila pod blokadom i kada je vladala nestašica putera. Napoleon III je zadužio francuskog hemičara po imenu Hippolyte Mège-Mouriès da pronađe način za stvaranje zamjene za puter, a on je na današnji dan 3. januara 1896. godine razvio tvar napravljenu od goveđe masti i mlijeka koju je nazvao beurre économique, odnosno jeftini puter.
Riječ margarin nastala je na osnovu grčke riječi margaron što znači biser. Sam margarin nema nikakve veze s biserima, nego boja kiseline tokom proizvodnje podsjeća na boju bisera.
U 1870-ima, nizozemski hemičar Benedictus van Dieren razvio je proces za proizvodnju margarina od biljnog ulja, koji je bio mnogo jeftiniji od životinjske masti. Taj je proces uključivao hidrogeniranje biljnog ulja, što ga je učinilo krutim na sobnoj temperaturi i dalo mu teksturu sličnu maslacu. Proizvođači su brzo usvojili Van Dierenov proces, a margarin je postao popularna alternativa puteru.
Dok je puter imao blago žutu boju, margarin je u početku imao bijelu boju, zbog čega je margarin podsjećao na svinjsku mast, što je mnogim ljudima bilo odbojno. Kasnih 1880-ih proizvođači su počeli bojiti margarin u žuto kako bi poboljšali prodaju.
Tokom godina margarin je doživio nekoliko promjena i poboljšanja. Početkom 20. stoljeća margarin se često proizvodio od mješavine životinjske masti i biljnog ulja, ali kako je rasla zabrinutost za zdravlje, proizvođači su počeli koristiti više biljnog ulja, a manje životinjske masti u svojim receptima. Danas se većina margarina u potpunosti proizvodi od biljnog ulja i ne sadrži proizvode životinjskog porijekla.
Uprkos svojoj popularnosti, margarin se godinama suočavao s kontroverzama i kritikama. Neki su doveli u pitanje sigurnost procesa hidrogenacije koji se koristi za izradu margarina, a pojavila se i zabrinutost zbog potencijalnih zdravstvenih rizika konzumiranja transmasti koje nastaju tokom procesa hidrogenacije. Zbog toga su mnogi proizvođači margarina preoblikovali svoje proizvode kako bi smanjili ili eliminisali transmasnoće.
(Izvor: Klix.ba)
