Institut za zdravlje i sigurnost hrane i Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine obilježili su zajedno „Svjetski dan hrane – 16. oktobar“ zajedničkom organizacijom stručnog skupa u Zenici, za zdravstvene profesionalce, predstavnike inspekcija, vladinih ustanova, nevladinih organizacija i preduzeća i udruženja za proizvodnju, uvoz i promet životnih namirnica i gotove hrane.
Utjecaj pandemije na proizvodnju i sigurnost hrane
”Htio bih da se zahvalim kolegama iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane što su nam dali mogućnost da budemo suorganizatori jednog ovakvog seminara. Pravo je vrijeme da se podsjetimo na značaj prehrambene industrije za svaku zemlju, kao i na samu bezbjednost hrane. Agencija sarađuje sa nadležnim entitetskim ministarstvima, sa inspektoratima, kao i sa specijalističkim laboratorijskim ustanovama. Svi zajedno radimo, kako bi podigli bezbjednost hrane na viši nivo, istakao je dr. Slobodan Dojčinović, zamjenik direktora Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.
Kako je istakao, Agencija je tokom pandemije putem svoje web stranice i medija redovno izvještavala bh. javnost o svim problemima koji nastaju, a tiču se hrane i pandemije.
Kako ističe dr. Jasmin Durmišević iz Odjeljenja za zdravstvenu ekologiju i higijenu INZ-a, globalni slogan za “Svjetski dan hrane 2021.” je “Naše akcije su naša budućnost”, čime se želi skrenuti pažnja na mnogobrojne probleme u proizvodnji hrane i povezanim industrijama u svijetu.
”Veliki broj ljudi gladuje, procjena je da milijarda ljudi nema dovoljno hrane, a istovremeno u drugim državama imamo veliki broj gojaznih osoba i veliki broj zdravstvenih problema povezanih sa tim”, ističe dr. Durmišević.
Seminar INZ-a je bio posvećen “utjecaju pandemije na sigurnost hrane”. Kako su istakli organizatori, iako se pandemija ne širi putem hrane, sektor proizvodnje i prerade hrane, transporta i maloprodaje itekako može biti pogođen pandemijom, pa su dodatne mjere, nadzor, samokontrola, akcija i potezi itekako poželjni.
O veterinarskom nadzoru i ulozi veterinara u proizvodnji hrane tokom pandemije je govorio dr. Rusmir Goletić iz Veterinarskog zavoda INZ-a, koji je istakao “bitnost rada veterinara i uloga u sistemu javnog zdravlja, kako životinja, tako i ljudi.
”Pandemija je odnijela živote nekolicine veterinara, mnogo je bilo oboljelih, ali je to bio izazov za sve sfere života. Bitno je naglasiti da sistem i dalje funkcioniše, a izvještaj iz Evropske Unije za 2020. godinu kaže da smo postigli određeni napredak u oblasti veterinarstva, ali je potrebno učiniti dodatne napore kako bi unaprijedili ovaj sektor”, istakao je dr. Goletić.
Fokus skupa je bio na aktivnostima koje se provode na sigurnosti hrane, ali i njenom kvalitetnoj proizvodnji, u kontekstu pandemije, koja je prilično poremetila sve tokove rade i proizvodnje.
Značaj potrošača i kupaca hrane
”Pokazalo se da svi oni koji imaju odgovorniji pristup, koji primjenjuju HACCP sistem, imaju planove samokontrole, svi oni koji ozbiljno hrani i vode računa da njihova hrana bude ispravna i zdrava, lakše su prebrodili “udare” koje je donijelo izlaganje posljedicama pandemije. U raznim oblastima, postoje firme koje su morale zatvarati cijele pogone, proizvodnju, kao posljedicu onog što je učinila pandemija prodorom infekcije u njihov radni i njihov proizvodni ciklus”, ističe prim.dr. Senad Huseinagić, direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Pokazalo se da je “ispravno upravljanje rizikom” ustvari smanjilo mogućnost prodora i ublažilo neizostavne posljedice koje nastupe kad do prodora i širenja infekcije dođe.
”Sama pandemija je izazvala globalni poremećaj ekonomije. Odgovornost proizvođača nije jedina, jer i mi građani trebamo imati odgovoran stav prema hrani. Ne bi trebalo da se događa u državi u kojoj veliki broj građana nema pristup dovoljnim količinama hrane, događa se istovremeno “rasipanje” i bacanje velikih količina hrane u domaćinstvima”, navodi dr. Huseinagić.
Istaknut je značaj zaštite potrošača, ali i navedeno da je potrošač taj, koji kad kupuje proizvod, odlučuje kome će i kako pokloniti povjerenje i novac, pa se prema tome kao potrošači, građani trebaju unaprijed, više i detaljnije upoznati sa svim aspektima i detaljima proizvoda koje kupuju.
