Donji Vakuf dobija jednu od najvećih plantaža lješnika u BiH

Foto: Radio Donji Vakuf

Donji Vakuf dobit će jednu od najvećih plantaža lješnika u Bosni i Hercegovini. Ideja o zasadu lješnika na području ove lokalne zajednice stara je pet godina.

”Ideja je potekla od naših prijatelja iz Italije, Fondacija SIE Onlus Alessandria. Prije nešto više od dvije godine boravili smo u  Italiji, tada smo obišli njihove plantaže lješnika u regiji Pijemont s ciljem upoznavanja tehnologije uzgoja i prerade lješnika.  Prošle jeseni imali smo uzvratnu posjetu stručnjaka  iz Italije, Alberto Pansecchi doktora agronomije i stručnog savjetnika za plantaže lješnika. Višednevnim radom na terenu analizirani su uslovi za uzgoj lješnika na području općine Donji Vakuf. Nakon pozitivnih nalaza određena je lokacija  i izvršena priprema terena površine 30 dunuma ili 3 hektara za sadnju lješnika. Zahvaljujući prijateljima iz Italije, koji će obezbijediti sadnice lješnika za ovu našu proizvodnju i uz podršku načelnika općine Donji Vakuf Huse Sušića mi smo prošle jeseni  izvršili pripremu parcele na Voćnjaku. Za april najavljujemo sadnju na, vjerujem,  jednoj od najvećih plantaža na području BiH”, kaže Nermin Šutković, direktor Zemljoradničke zadruge ”AT” Donji Vakuf.

Osim plantažnog uzgoja lješnika u Zemljoradničkoj zadruzi ”AT” planiraju podizanje i rasadnika lješnika  s ciljem pružanja kvalitetnog sadnog materijala svim zainteresiranim proizvođačima. Realizaciji ovog plana prethodi ispunjavanje zahtjevnih uslova i propisa koji regulišu navedenu  oblast, prenosi Radio Donji Vakuf.

”Lješnik je višegodišnja kultura. Od sadnje do prve berbe treba proći 4 do 5 godina, a puni rod postiže se šeste ili sedme godine po sadnji. Za razliku od jagodastog voća, na plantaži lješnika ne treba toliko radne snage.  Ko god se odluči za proizvodnju morat će da, uz našu stručnu i tehničku pomoć, ispoštuje uslove pripreme zemljišta  jer se radi o dugogodišnjoj kulturi za čiju sadnju treba oranica duboka jedan metar. Ono što je zaključeno nakon posjete stručnjaka iz Italija jeste da je naša divlja lijeska mnogo manje podložna bolestima i ima veći godišnji rast u odnosu na lijesku u Italiji”, navodi Šutković.

(Izvor: Radio Donji Vakuf)

scroll to top