Bolje dunja na tanjiru nego na ormaru

Ako je kesten kralj jeseni, onda dunju možemo nazvati njegovom kraljicom.

Neobična je ovo voćka koja raste na listopadnom stablu, dok je plod zlatnožute boje. Vrijednost ovog voća kao prehrambenog proizvoda datira iz daleke prošlosti, kada se uzgajalo zbog svog ornamentalnog kvaliteta i atraktivnih svijetloroze cvjetova.

Dunja je vitaminska bomba i od davnina je poznata u narodnoj medicini, te se koristi prije svega kao sredstvo za ublažavanje kašlja i umirivanje stomačnih tegoba – ljekoviti dijelovi su joj plod, listovi i sjeme, a posebno sok i sirup ploda.

Plod dunje obiluje vitaminima i mineralima. Sadrži vitamin C u velikim količinama, vitamin B1, B2, niacin, karoten, kalcijum, magnezijum, kalijum, bakar, natrijum, cink, željezo, mangan, natrijum, hlor i sumpor. Osim toga, sadrži i proteine, dijetalna vlakna i ugljene hidrate.

Sjemenke su njen najljekovitiji dio, i kada odstoje u vodi oslobađaju sluz koja pomaže kod problema s kašljem. One sadrže i velike količine amigdalina, odnosno vitamina B17, koji ima antikancerogeno dejstvo. Sjemenke su bogate i mastima, taninom, pektinom, šećerima, jabučnom kiselinom, emulzinom i protidom.

scroll to top