U Semberiji je u planu da tokom proljetne sjetve bude zasijano 32.585 hektara različitim poljoprivrednim kulturama, što je za 16 odsto više nego prošle godine, rekla je Srni stručni savjetnik za poljoprivredu Grada Bijeljina Jelica Radičić.
Radičićeva je istakla da su razlog ovog povećanja smanjene površine u jesenjoj sjetvi, jer poljoprivredni proizvođači uglavnom nisu imali računicu da siju strna žita.
Poljoprivredni proizvođač Risto Arsenović, koji je i višegodišnji predsjednik Asocijacije poljoprivrednih udruženja Semberije, rekao je da su poljoprivrednici zbog prošlogodišnjih niskih cijena otkupa pšenice odustali od intenzivnije proizvodnje strnih žita, prije svega pšenice.
”Ako smo imali cijenu 20-25 feninga koju su mlinari kod nas formirali, onda ni podsticaji od 200 KM po hektaru i pet feninga po kilogramu nisu dali profitabilnost ovoj proizvodnji. Kao rezultat ovoga u jesenjoj setvi površine pod pšenicom su smanjenje od 20 do 30 odsto”, rekao je Arsenović.
On je napomenuo da je u prednacrtu novog pravilnika za ovu godinu planirano smanjenje podsticaja za pšenicu, kao jednog od strateških proizvoda u Republici Srpskoj.
”Smanjenje podsticaja po hektaru, kao i ostavljanje otvorene mogućnosti da se premija po kilogramu pšenice određuje nakon predaje pšenice, dodatni su razlozi zbog čega će se površine pod ovom kulturom u narednom periodu još više smanjivati”, smatra Arsenović.
Zbog višemjesečne suše i nedostatka vlage u zemljištu, jesenja sjetva pšenice, kao glavne jesenje kulture, u Semberiji je obavljena na oko 80 odsto predviđenih površina, van optimalnog sjetvenog roka.
Razloge za smanjenje površina, posebno pod pšenicom, treba tražiti i u ekonomskoj računici zbog njene niske otkupne cijene i veoma lošeg iskustva koje su imali poljoprivredni proizvođači prilikom predaje pšenice roda 2018. godine.
Prema riječima Arsenovića, na pragu je proljetna sjetva i postavlja se pitanje šta sijati.
”Proizvodnja kukuruza, kao poljoprivredne kultura koja je najviše zastupljena u Republici Srpskoj, iz godine u godinu sve je skuplja. Poljoprivrednici su uglavnom zaduženi kod komercijalnih banaka i veoma teško će uspjeti da posiju ovu kulturu ili, ako to i urade, neće moći da primijene sve adekvatne agrotehničke mjere koje se preporučuju u ovoj proizvodnji”, rekao je Arsenović.
On je dodao da će se neprimjenjivanje agrotehničkih mjera direktno odraziti na prinos ove kulture.
Prema planu, na semberskim oranicama najzastupljenija kultura je kukuruz i trebalo bi da ove godine, u proljećnoj sjetvi, bude zasijan na 26.365 hektara, soja na 530, suncokret na 100, duhan na 400, krmno bilje – nova sjetva na 1.300, a povrće na 3.890 hektara.
(Izvor: Srna/noviglas.info)
