Ljudi koji većim unosom mliječnih masti imaju manji rizik od kardiovaskularnih bolesti od onih s niskim unosom, prema novom istraživanju.
Međunarodni tim naučnika proučavao je potrošnju 4.150 60-godišnjaka u Švedskoj, zemlji s jednim od najvećih svjetskih nivoa proizvodnje i potrošnje mliječnih proizvoda, mjerenjem nivoa određene masne kiseline u krvi koja se uglavnom nalazi u mliječnoj hrani, piše CNN.
Stručnjaci su zatim pratili kohortu u prosjeku 16 godina kako bi promatrali koliko je njih imalo srčane, moždane i druge ozbiljne posljedice u cirkulaciji, a koliko je njih umrlo.
Nakon statističkog prilagođavanja za druge poznate faktore rizika od kardiovaskularnih bolesti, uključujući dob, prihod, način života, prehrambene navike i druge bolesti, istraživači su otkrili da su oni s visokim nivoom masnih kiselina – što ukazuje na visok unos mliječnih masti – imali najmanji rizik kardiovaskularnih bolesti, kao i povećan rizik od smrti iz svih uzroka.
Tim je potom potvrdio ove nalaze u drugim populacijama nakon što je kombinirao švedske rezultate sa 17 drugih studija u kojima je sudjelovalo gotovo 43.000 ljudi iz SAD-a, Danske i Velike Britanije.
“Iako na nalaze mogu djelomično utjecati drugi faktori osim mliječnih masti, naše istraživanje ne sugerira nikakvu štetu mliječne masti same po sebi”, rekao je Matti Marklund, viši istraživač na Institutu George za globalno zdravlje u Sydneyu i zajednički viši autor rada.
“Utvrdili smo da oni s najvišim razinama zapravo imaju najmanji rizik od KVB (kardiovaskularnih bolesti). Ovi su odnosi vrlo zanimljivi, ali potrebne su nam dodatne studije kako bismo bolje razumjeli potpuni utjecaj mliječnih masti i mliječne hrane na zdravlje”, rekao je.
Vodeći autor Kathy Trieu, istraživačica s George Instituta, rekla je da je konzumacija nekih mliječnih proizvoda, posebno fermentiranih, ranije bila povezana s dobrobitima za srce.
Mliječni proizvodi bogati su hranjivim tvarima
“Sve više dokaza ukazuje na to da utjecaj mliječne hrane na zdravlje može više ovisiti o vrsti – poput sira, jogurta, mlijeka i maslaca – a ne o sadržaju masti, što je izazvalo sumnju je li izbjegavanje mliječnih masti općenito korisno za kardiovaskularno zdravlje”, rekla je.
Ovo istraživanje sugerira da smanjenje mliječnih masti ili potpuno izbjegavanje mliječnih proizvoda možda nije najbolji izbor za zdravlje srca-
“Važno je zapamtiti da, iako mliječne namirnice mogu biti bogate zasićenim mastima, one su bogate i mnogim drugim hranjivim tvarima i mogu biti dio zdrave prehrane. Međutim, druge masti poput onih koje se nalaze u plodovima mora, orašastim plodovima i drugim tropska biljna ulja mogu imati veće zdravstvene koristi od mliječnih masti “, rekao je Trieu.
Brian Power, predavač na Odsjeku za zdravstvene i nutricionističke nauke na irskom Tehnološkom institutu Sligo, rekao je da nas studija ohrabruje da preispitamo ono što mislimo da znamo o hrani i bolestima.
“Mliječne proizvode ne treba izbjegavati. To se u velikoj mjeri gubi u prijevodu komuniciranjem onoga što znamo o zdravoj prehrani”, rekao je Power.
Podaci ukazuju na korelaciju, a ne na uzročnu vezu
Alice Lichtenstein, direktorica i viša naučnica u Laboratoriji za kardiovaskularnu prehranu Univerziteta Tufts, rekla je za CNN da je njezina najveća briga što se rezultati studije mogu protumačiti tako da sugeriraju da će svi punomasni mliječni proizvodi smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, dodajući da većina podataka ne podržavaju konzumiranje punomasnih mliječnih proizvoda radi smanjenja rizika od KVB-a.
Rekla je da su podaci studije pokazali da je grupa s najvećim biomarkerom unosa mliječnih proizvoda imala, između ostalog, značajno niži BMI, da su bili fizički aktivniji, da su imali nižu stopu pušenja, nižu stopu dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti, viši nivo obrazovanja, veći unos povrća, voća i ribe, te manji unos prerađenog mesa – dakle, i veća kvaliteta prehrane – svi faktori povezani s manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.
“Oni su kontrolirani u statističkim analizama, međutim ne može se isključiti zaostalo miješanje. Podaci koji se prenose odnose se na udruženja, međutim udruženja ne mogu utvrditi uzročnost”, rekla je ona, dodajući da je također važno napomenuti da autori nisu mogli utvrditi koju vrstu mliječnih proizvoda je njihova grupa konzumirala.
(Izvor: Klix.ba)
