Bijeli luk se uzgaja u svakoj bašti, ali za sve one koji žele blaži okus ove povrtne vrste pravi izbor je slonovski bijeli luk. Koristi se u gastronomiji kao i obični bijeli. Pripada porodici lukova i pored toga što izgleda kao ogromna lukovica bijelog, radi se o srodniku poriluka.
Višegodišnja je biljna vrsta koja potiče iz Azije, listovi su slični listovima poriluka, a pod zemljom se razvija glavica kao kod bijelog luka.
Sadnja slonovskog bijelog luka
Za sadnju treba odabrati osunčano i dobro drenirano zemljište rahle strukture. Može se saditi na mjestu gdje je djelimična sjena, ali su glavice veće na osunčanom mjestu. Najbolje mu odgovara zemljište ph reakcije 6 do 7. Slonovski luk ne voli zabareno zemljište, jer višak vode dovodi do trulenja glavica. Veoma dobro reaguje na zemljište bogato humusom i ukoliko to nije slučaj u vašoj bašti potrebno je dodati orgaska đubriva ili kompost prilikom sadnje.
Sjetva se obavlja u jesen i tokom proljeća, kao i kada sadite bijeli luk. Dvogodišnja je biljka.
Ukoliko sadite krupna čehna iz njih se već prve godine mogu razviti cvjetonosna stabla. Kod sadnje sitnog čehna prve godine razviće se glavica, a sljedeće godine se formira cvjetonosno stablo koje je slično kao kod poriluka.
Kod sadnje sitnog čehna treba obratiti pažnju da se ne presuše, jer im to smanjuje klijanje. Kako bi to izbjegli, najbolje ih je veoma brzo poslije vađenja ponovo posaditi. Sadnja ove povrtne vrste u bašti je poželjna, jer njeni cvjetovi svojim mirisom odbijaju lisne uši i druge štetočine.
Najčešće se sadnja obavlja tokom jeseni, a berba tokom ljeta. Dubina sadnje je od 10 do 15cm.
Razmak sadnje je 20 do 30cm. Slonovski luk formira veću biljku u odnosu na klasičan bijeli luk.
Briga o usjevu slonovskog bijelog luka je identična brizi o klasičnom bijelom luku. Traži bolju opskrbljenost vodom nego bijeli luk i zalijeva se jednom sedmično. Zalijeva se tokom jutra kako bi se zemljište do noći prosušilo i na taj način izbjegla opasnost od trulenja glavica.
(Agroklub)
