Uslijed sve veće zastupljenosti proizvoda s pečatom organske proizvodnje na policama u trgovinama u BiH, sumnjičavost naših građana u istinsku organsku proizvodnju sve je prisutnija.
Ipak, miris i okus organski proizvedenog paradajza ili krastavca, razbija svaku sumnju. Upravo takvi niču u Konjević Polju, pioniru organske proizvodnje u regiji Birač.
Organsko povrće nije teško prepoznati, a pogotovo nakon konzumiranja raznih plodova koji su izgubili svoj specifični okus jer su rano ubrani, “nasilno” uzgojeni, prskani… Baš poput paradajza koji bi nana izvukla iz čoška bašte kasnog ljeta, punog mirisa i slatkoće, pronaći ćete plodove u plastenicima u Konjević Polju. Prve sadnice u njima posadio je Senad Omerović koji sada ponosno stoji na čelu zadruge koja se bavi organskom proizvodnjom.
Zdravlje na prvom mjestu
Omerović priznaje kako je svaki početak težak, ali da su mu veliki vjetar u leđa pohvale i zadovoljstvo ljudi koji su probali njegovo povrće, piše Klix.ba.
Na ideju ulaska u proces proizvodnje hrane došao je prije tri godine, prije svega zbog vlastitog zdravlja, a potom i zdravlja onih koji kupuju njegove proizvode.
”Veoma je teško kada
proizvodite nešto, a znate da to nije zdravo, a to prodajete i plasirate
ljudima samo da bi zaradili i profitirali. Moral nam nije dozvolio da tako
nešto radimo tako da smo odlučili početi proizvoditi zdravu hranu. Došli smo na
ideju da počnemo primjenjivati sve standarde organske proizvodnje, ali bez
zatraživanja certifikata i podnošenja zahtjeva za certificiranje Organske
kontrole da bismo vidjeli da li je to uopće moguće jer smo imali veliku
proizvodnju od stotinu tona povrća godišnje”, priča Omerović.
Ući u avanturu u kojoj bi moglo doći do naglog pada proizvodnje nije bilo
poželjno za Omerovića i njegove saradnike. Međutim, nakon testnih faza
proizvodnje, uvidjeli su da nema velikih oscilacija u prinosima. Šest stalnih
radnika te deset sezonskih, okupljenih u zadrugi u Konjević Polju, počeli su s
proizvodnjom prije dvije godine, a ove godine konačno su dobili certifikat
Organske kontrole.
Potvrda kvalitete onoga čemu se posvetio, kaže nam Omerović, ohrabrila je njega
i njegovu ekipu da nastave dalje, ne posustaju te privuku i druge u njihovu
priču.
”Ovo je perspektiva”, govori Omerović.
Među organskim proizvodima u Omerovićevim plastenicima naći ćete salatu,
špinat, blitvu, rotkvice, repu, mladi luk, paradajz, paprike, krastavac,
buraniju, patlidžan, luk, krompir, kupus i brojno drugo povrće, u zavisnosti od
sezone i zahtjeva tržišta.
Kako se proizvede svaka ova povrćka te koje su njene blagodati, otkriva nam
Omerović dalje u razgovoru.
Organsko povrće proizvodi se bez upotrebe hemijskih sredstava. To je
proizvodnja koju nadziru i prate akreditovane certifikacijske kuće.
”Oni koji prati svu proizvodnju tokom godine, dolaze u najavljenu i
nenajavljenu kontrolu. Tokom kontole imaju mogućnost uzimanja uzoraka povrća i
zemlje da bi u laboratorijama izvršili ispitivanje i provjerili da li je sve u
skladu sa standardima Organske kontrole. U organskoj poljoprivredi imamo
ishranu i zaštitu bilja, koja je jasno definisana standardima Organske kontrole
ili neke druge certifikacijske kuće šta se sve može koristiti i koja sredstva
su dozvoljena. Za svako sredstvo za ishranu ili zaštitu biljaka neophodno je
poslati aplikaciju za odobrenje inputa Organskoj kontroli da bi oni ustanovili
da li je sve u skladu sa standardima. U slučaju da je sve u redu, Organska
kontola vam dostavlja saglasnost za primjenu tih sredstava”, kazao je
Omerović.
Cijelu priču pročitajte OVDJE.
(Klix.ba)
