Vrijednost izvoza prirodnog meda iz Bosne i Hercegovine manja je za 66 posto u prošloj u odnosu na 2021. godinu, dok je uvoz veći za 9,4 posto.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u toku prošle godine vrijednost izvoz meda iznosila je 302.300 KM, a uvoza 4,7 miliona KM, te je pokrivenost uvoza izvozom u prošloj godini iznosila 6,4 posto. To je poražavajuće posebno kada se uzme u obzir da je samo godinu ranije iznosila 20,5 posto.
Količinski je u 2022. godini izvezeno 12,5 tona meda, što je za 26,8 tona manje u odnosu na prethodnu godinu, kada je izvezeno 39,3 tone, dok je uvezeno 640,3 tone, odnosno 80,7 tona više u odnosu na 2021. godinu.
Med iz BiH najviše se izvozi u zemlje Arapskog zaliva, od toga najviše u Saudijsku Arabiju 9,2 tone te u Ujedinjene Arapske Emirate 1,3 tone, dok se najviše uvozi iz susjednih zemalja.
U prošloj godini najviše meda uvezeno je iz Hrvatske i Srbije 45, odnosno 22 posto, mada je primjetno značajno povećanje uvoza meda iz Turske i to sa 24 tone u 2021. na 185,3 tone u prošloj godini.
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH navode da je prosječna jedinična vrijednost uvoznog meda iz Turske po kilogramu iznosila 4,6 KM, dok je prosječna jedinična vrijednost izvoza iz BiH u Saudijsku Arabiju iznosila 19,7 KM po kilogramu, te je glavno pitanje kakav se to med uvozi i šta konzumiraju građani BiH.
Prosječna uvozna jedinična vrijednost meda je već godinama gotovo ista i po kilogramu iznosi 7,6 KM, a kada je riječ o izvozu iz godine u godinu varira u zavisnosti od količine prinosa koji zavisi od različitih faktora, ali ponajviše od vremenskih prilika, broja sunčanih dana i slično.
“BiH raspolaže izvanrednim prirodnim resursima koji su osnov za razvoj pčelarstva, što ukazuje na ogromne potencijale ove privredne djelatnosti. Sve veća potražnja za medom otvara velike mogućnosti za ozbiljniji razvoj domaćeg pčelarstva”, istakli su iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Damir Barašin, predsjednik Saveza udruženja pčelara RS, ističe za “Nezavisne” da je nastavljen trend od ranijih godina da BiH uvozi velike količine meda, a izvozi veoma male.
“Ono što možemo reći sa sigurnošću jeste to da znamo da med je koji dolazi kod nas vrlo upitnog kvaliteta, a kontrole koje se vrše su veoma slabe”, rekao je Barašin. Prema njegovim riječima, iz BiH se izvoze male količine meda koji je u nekim luksuznim pakovanjima koje su potrebne zemljama u kojima je prisutan med koji se proizvodi kod nas.
“Med koji se izvozi je uglavnom iz Federacije, dok je ono što nama dolazi iz Hrvatske upitno, jer postoji sumnja da med koji stiže iz ove zemlje nije iz njihovih pčelinjaka”, rekao je Barašin.
Kako ističe, postoji mogućnost za osnivanje regionalne organizacije Evropskog saveza koja će biti u komunikaciji sa Briselom, a koja će moći da ukaže na probleme koji se tiču uvoza meda, te će moći da zaštiti proizvođače, ali i kupce.
Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara FBiH, ističe za “Nezavisne” da domaća proizvodnja ne može da zadovolji domaće tržište.
“Proizvodnja meda u Federaciji je 2.000 tona, a potrebe tržišta su 4.000 tona, te nam to pokazuje da nam je potreban uvoz”, rekao je Deljo.
Prema njegovim riječima, domaćoj proizvodnja je potreba zaštita.
(Izvor: Nezavisne novine / Akta.ba)
