Tokom prethodne godine na bh. tržištu uvoz meda bio je znatno veći u odnosu na domaću proizvodnju, a građani su skeptični po pitanju kvaliteta meda, te načina na koji je proizveden, navode iz Kantonalne privredne komore Tuzla za RTV Slon. Upravo iz tih razloga želi se postići drugi rezultat, odnosno smanjiti uvoz meda.
”Želimo da poručimo da smo obezbijedili dovoljno kvalitetnog meda čija je kontrola i kvalitet urađen na Tehnološkom fakultetu, i promocijom domaće proizvodnje želimo da vratimo domaći med na police koji je sigurno bolji nego uvozni”, rekao je Suad Selimović, sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Kantonalne privredne komore Tuzla.
”Preporuka je svima da budu sami pčelari ili da imaju komšiju ili prijatelja koji je pčelar, i jedino tako je sigurno da će imati kvalitetan siguran prirodni med koji ima i apiterapeutska svojstva”, dodaje Midhat Jašić, profesor na Tehnološkom fakultetu UNTZ.
A izgleda da građani to i rade, odnosno kupuju med i proizvode od meda od provjerenih pčelara, što su nam i potvrdili.
Za razliku od prošle godine kada se po košnici vrcalo i do osam kilograma meda, ove godine nakon bagremove paše, pčelari su izvrcali čak 15 kilograma po košnici, što je naznaka dobre godine, Iz Udruženja pčelara Tuzla za RTV Slon kazali su kako je zapravo pčelarstvo unosan posao.
”Kad saberemo u prosjeku ova godina za pčelara koji ima stotinjak košnica sigurno može, ako ne da živi onda da poveća svoj budžet, a profesionalni pčelari sa 200 košnica sigurno mogu da žive od toga”, istakao je Anto Marić, predsjednik Udruženja pčelara Tuzla,
Nedostatak zakonske regulative jedan je od vodećih problema sa kojima se pčelari suočavaju, jer kako navode iz Saveza pčelara Federacije Bosne i Hercegovine, početkom godine bilo je registrovano oko 182 hiljade pčelara, a realno ih ima oko 350 hiljada.
Trenutno su podsticaji za pčelare na nivou Federacije milion i po KM, što je duplo manji iznos u odnosu na ukupnu proizvodnju meda.
”Ono što je potrebno naglasiti da novčanu podršku treba posmatrati kao interventu mjeru u situaciji kada se dešavaju tržišni poremećaji. U posljednjih pet godina kada posmatramo pčelarsku proizvodnju ovo je prva godina gdje oni imaju dobre rezultate. Mislim da ćemo mi kao resorno mnistarstvo i u narednom periodu izdvajati veća sredstva kada je u pitanju pčelarstvo”, kazao je Samid Šarac, pomoćnik ministra za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu TK .
S druge strane, iako su ove godine u porastu i cijene repromaterijala, cijena meda neznatno je veća u odnosu na prethodnu godinu kada je kilogram koštao 20 KM.
(Izvor: RTV Slon)
