Poljoprivredni proizvođači u selu Modra, nadomak Sanskog Mosta, trpe veliku štetu zbog čestih kvarova i prestanaka napajanja električnom energijom, pa im je tako u nekoliko posljednjih dana, kada nije bilo struje, propalo više hiljada litara mlijeka.
Jedan od većih farmera u ovom selu Ejub Beširević kaže kako zbog snježnih padavina struje nije bilo dva dana, zbog čega se u laktofrizu pokvarilo oko hiljadu litara mlijeka.
“Ko će meni sada nadoknaditi ovu štetu, pitam ja vas. Kada ne platiš struju, obračunaju ti zatezne kamate, a meni niko ovo neće nadoknaditi. Izgubio sam toliko novca da sam mogao platiti račune za struju za godinu dana”, kazao je Beširević.
Prema njegovim riječima, ovakva situacija se ponavlja nekoliko puta godišnje, a nestanci struje su najčešće uzrokovani lošim vremenskim prilikama.
Kako saznajemo, identične probleme imaju i farmeri iz susjednih nekoliko sela, pa se pretpostavlja kako je ovih dana zbog toga propalo više hiljada litara mlijeka, što su nam potvrdili iz Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača općine Sanski Most.
Život bez struje je, kažu mještani Modre, gotovo nezamisliv, a nedostatak električne energije proizvodi mnogostruke probleme. Tvrde kako je svemu krivac loša naponska mreže koja prenosi struju do njihovog, ali i susjednih sela.
Murat Beširević je penzioner iz Modre i tišti ga što se, kako kaže, računi za struju moraju redovno i uredno plaćati, dok usluge elektrosnabdijevanja nisu baš za pohvalu.
“U selu ima dosta starijih ljudi, a nemamo trgovinu, pa ljudi kupuju hranu u većim količinama i ostavljaju u frižidere. Kada duže nema struje, hrana se kvari i mi smo u problemu”, ističe ovaj penzioner.
Mještani kažu kako su u proteklim godinama u više navrata ukazivali na problem sa strujom, ali da je malo učinjeno na rekonstrukciji i obnovi dotrajale elektromreže. Zbog toga su ovi problemi prisutni već godinama, a zimi se dešava da struje nema i po nekoliko dana. I ovo sansko selo je, zbog aktuelnih migracija, napustio veliki broj mještana i otišao na rad u inostranstvo, pa su ostale mahom osobe u starijoj životnoj dobi. Njima pomažu srodnici koji žive i rade u inozemstvu, a većina preostalih mještana bavi se poljoprivrednom proizvodnjom.
(Izvor: Nezavisne novine)