Federalni ministar trgovine Zlatan Vujanović u razgovoru za medije osvrnuo se na stalna poskupljenja osnovnih životnih namirnica, uvozu od 80 posto hrane u BiH, te rezultate ministarstva od 2015. godine. Smatra da je zadatak svih koji obavljaju javne funkcije da imaju kontinuiranu komunikaciju sa građanima, poslovnom i akademskom zajednicom, te nevladinim sektorom.
”Trebamo da na adekvatan način pojašnjavamo naše stavove i postupke, kao i da čujemo njihov glas i probleme sa kojima se susreću. Ovo shvatam zaista ozbiljno i odgovorno, pa je rad ministarstva kojim rukovodim potpuno transparentan, a i ja lično nastojim biti na raspolaganju poslovnoj zajednici, medijima i široj javnosti za sva pitanja. Federalno ministarstvo trgovine ima dobru saradnju sa trgovcima i njihovim strukovnim udruženjima, te uvažava njihove prijedloge i inicijative koje doprinose boljem uređenju i olakšanju poslovanja, što je rezultiralo donošenju novih zakona kao i izmjenama i dopunama važećih zakona i više podzakonskih akata iz nadležnosti Ministarstva. Naime, samo se kroz primjenu propisa mogu uočiti njegova dobra ili loša rješenja, zbog čega Ministarstvo itekako cijeni sve inicijative i prijedloge privrednika koji doprinose boljem uređenju trgovinske djelatnosti”, navodi Vujanović.
Nelegalno bavljenje trgovinom
Kazao je kako je u svom dosadašnjem mandatu Ministarstvo u kontinuitetu poduzimalo mjere i aktivnosti kako bi se stvorio pravni okvir za unapređenje uslova za obavljanje trgovačke djelatnosti, regulaciju tržišta, cijena i prometa životnih namirnica i drugih proizvoda i naftnih derivata u cilju zaštite ekonomskih interesa potrošača i suzbijanja sive ekonomije u Federaciji BiH.
”Na prijedlog ministarstva kojim rukovodim, Vlada Federacije BiH je utvrdila, a Parlament Federacije BiH usvojio Zakon o nedopuštenom oglašavanju, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjoj trgovini, Zakon o posredovanju u prometu nekretnina i Zakon o slobodnim zonama u Federaciji BiH. Svi navedeni zakoni značajno doprinose boljem uređenju poslovnog ambijenta u Federaciji BiH. Moram naglasiti da je Zakonom o nedopuštenom oglašavanju u Federaciji BiH po prvi put uređena zaštita trgovaca od nedopuštenog oglašavanja i postupak zaštite. Oglašavanje u savremenim poslovnim uslovima ima veliki uticaj na funkcionisanje tržišta i uveliko utiče na ekonomske interese trgovaca i potrošača. Kako nedopušteno oglašavanje može da dovede do narušavanja tržišne konkurencije, od velike je važnosti bilo normativno urediti ovu oblast”, rekao je ministar.
Dodao je kako se Zakonom o posredovanju u prometu nekretnina po prvi put u Federaciji BiH zakonski uređuje ta djelatnost.
”Dosadašnji izostanak zakonske regulative je najvažniji razlog zbog kojeg se u ovoj oblasti javlјao niz problema kojima su najviše bili pogođeni registrovani poslovni subjekti koji se bave ovom djelatnošću, kao i građani i pravna lica koja koriste usluge posredovanja. Zakonsko uređenje djelatnosti posredovanja u prometu nekretnina zasigurno doprinosi jačanju konkurentnosti poslovnih subjekata u ovoj oblasti, smanjenju sive ekonomije, podizanju nivoa stručnosti, profesionalizma i etičkog ponašanja tih poslovnih subjekata, a čime će se i kvaliteta usluge i zaštita prava korisnika usluga podići na viši nivo. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjoj trgovini, između ostalog, stvorene su zakonske pretpostavke za registraciju i legalizaciju rada pod povoljnim uslovima velikog broj lica koja su radila bez ikakvog odobrenja na tržnicama i izvan tržnica na javnim površinama. Po stupanju na snagu ovog zakona, veliki broj lica, prije svega onih kojima je prodaja na tržnici jedini izvor prihoda, legalizovali su svoj rad i na taj način riješili i svoj radno-pravni status”, istakao je Vujanović.
Također je naglasio da su ove izmjene i dopune Zakona prvi put omogućile pojedincima, da svoje nelegalno bavljenje trgovinom uvedu u zakonske okvire te se registruju kao trgovci pojedinci, što nije bilo uređeno ni u bivšoj državi.
”Pored zakona koje sam naveo, Ministarstvo je donijelo više podzakonskih akata iz oblasti trgovine kojim su smanjene administrativne procedure i omogućeno elektronsko vođenje trgovačkih knjiga i poslovne dokumentacije, što je rezultiralo smanjenjem troškova poslovanja trgovaca i ukidanjem takse za ovjeru trgovačkih knjiga, koja je bila parafiskalni namet. Naravno da će Ministarstvo i u narednom periodu nastaviti rad na unapređenju zakonske regulative koja ne smije biti ograničavajući faktor za razvoj trgovine i koja mora pratiti tržišne tokove”, rekao je on.
Smanjenje nabavnih cijena
Vujanović je prokomentirao i šta se može očekivati kada su u pitanju poskupljenja.
”Svjedoci smo turbulentnih dešavanja na tržištu vezano za cijene osnovnih životnih namirnica i energenata, koje su uzrokovane pandemijom, ratom u Ukrajini i poremećenim odnosima ponude i potražnje. Jako je teško davati procjenu kretanja cijena iz razloga što je problem povećanja cijena u dominantnoj mjeri uzrokovan vanjskim faktorom. Poznato je da je Bosna i Hercegovina uvozno orijentisana i da uvozi preko 80 posto hrane. Kao zemlja s nedovoljno razvijenom poljoprivredno-prehrambenom proizvodnjom BiH ne može uticati na smanjenje nabavnih cijena tih uvoznih proizvoda. Pored navedenog, bitno je istaći da BiH 100% uvozi energente (naftne derivate i prirodni gas)”, navodi Vujanović.
Vlada FBiH je tokom pandemije donijela Odluku o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode utvrđivanjem maksimalne marže.
”Želim istaći da je Zakonom o kontroli cijena propisano da privredna društva, druga pravna i fizička lica slobodno formiraju cijene proizvoda i usluga prema uvjetima tržišta, osim za proizvode za koje je posebnim propisom utvrđen drugačiji način formiranja cijena. Zakonom je propisano da svaki organ, u okviru svojih nadležnosti, može propisati mjere neposredne kontrole cijena koje se zasnivaju na ekonomskim kriterijima i propisuju se izuzetno, ukoliko nastupe ili mogu nastupiti veći poremećaji na tržištu i kretanju cijena, a kao mjere koje se mogu propisati: određivanje najvišeg nivoa cijena, zadržavanje cijena na određenom nivou (zatečene cijene), davanje saglasnosti na cijene odnosno tarife, utvrđivanje marži u trgovini (kalkulativne cijene) i obavještavanje o promjeni cijena i marži za proizvode i usluge (evidencija cijena)”, naglašava ministar.
S obzirom da je problem povećanja cijena u dominantnoj mjeri uzrokovan vanjskim faktorom, istakao je da je u nizu informacija ovo Ministarstvo isticalo važnost da visine marži osnovnih životnih namirnica, kao što su ulje, šećer, sol, maslac, margarin, pileće meso i dr. u trgovini budu na ekonomski opravdanom nivou.
”Trgovačke marže trebaju osigurati pozitivno poslovanje trgovaca, ali nikako sticanje ekstra profita i njihovog bogaćenja. Vezano za navedeno, u mom mandatu Vlada FBiH je na prijedlog ovog Ministarstva donijela 17 odluka o mjerama neposredne kontrole cijena i usvojila preko 25 informacija sa prijedlogom zaključaka, koje su se odnosile na cijene životnih namirnica i energenata”, kazao je ministar.
