U ovoj sedmici u mnogim pekarama nove cijene hljeba i pekarskih proizvoda. Cijena pšenice je sada u odnosu na isti period prošle godine duplo veća. Građani se pribojavaju da poskupljenjima nema kraja, jer su u najavi nove cijene električne energije za privredu, što se se svakako odraziti na cijene proizvoda.
Tona pšenice je sada 600 KM, a prije godinu dana je bila 320. To je jedan od osnovnih razloga poskupljenja hljeba i pekarskih proizvoda. U manjim pekarama su nove cijene već vidljive u ovoj sedmici, jer nemaju od ranije zaliha brašna, dok oni veći pokušavaju da to poskupljenje bude što kasnije.
”U našoj pekari nije došlo do poskupljenja što ne znači da neće, jer su na tržištu sve cijene skočile, pogotovo pšenice što najviše utiče na pekare, otišla je i cijena ulja, goriva, energenata”, navodi Amir Hukić, vlasnik pekare.
Hukić navodi da će pokušati cijene narodnog hljeba ostaviti na istom nivou kao do sada, a da cijene specijalnih tijesta budu veće, kako bi mogli opstati i normalno raditi. Ima saznanja da su cijene proizvoda u Sarajevu odnedavno dosta više u odnosu na Tuzlu.
”Imam informaciju da su hljebovi otišli, lisnata tijesta, pita koja je bila mali zvrk 1 KM, sad je 1,30, tamo su poskupili cijene po 30 feninga po komadu tih pita, lisnatih tijesta”, rekao je Hukić.
Ovakva poskupljenja su dodatni udar na džepove građana, ali kažu da ništa ne mogu, nego se samo prilagoditi situaciji.
Do poskupljenja je moralo doći jer je za poljoprivredu ovo loša godina, došlo je do povećanja cijena goriva na svjetskom tržištu, dosta ranije i do većih cijena repromaterijala. Sve se to odražava na našu zemlju, a prema riječima sekretara Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju, na ovo su upozoravali već od početka godine, ali sluha kod nadležnih organa nije bilo.
”Mi to već govorimo od samog proljeća, da je proljetna sjetva koštala 20 posto više u odnosu na prošlogodišnju i naravno sada kada je jesen, kada smo sabrali te proizvode, naravno da se moraju podići cijene”, kaže Suad Selimović, sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Kantonalne privredne komore Tuzla.
Nadležni su mogli uticati na način da su osigurali rezerve u periodu kada su cijene bile niže, kaže Selimović. Ekonomisti su složni da su poskupljenja posljedica širih globalnih dešavanja, pa imamo direktne i indirektne posljedice po građane.
”Što se tiče direktnih efekata, narušavanje životnog standarda naših građana, manje raspoloživog dohotka za neke druge potrebe, za štednju naprimjer. Ono što je bitno naglasiti, vjerovatno će građani u relativnom smislu više da troše na energiju u bilo kom obliku, zato što svjedočimo enegetskoj krizi. Kada je riječ o indirektnim efektima, za privredu će ići poskupljenje električne energije od nove godine, to se indirektno prebacuje na teret građanima, u smislu dodatnog povećanja cijene finalnih proizvoda i usluga”, ističe Admir Čavalić, ekonomski analitičar.
Sve je izvjesnije da će do poskupljenja hljeba i ostalih pekarskih proizvoda dolaziti i u budućnosti, jer kako navodi Selimović, ove jeseni nije zasijana ni polovina od planiranih površina, niti su korištena dodatna đubriva, pa će urod biti minimalan. To će značiti da ćemo u narednim godinama još više ovisiti o uvozu pšenice i brašna, pa samim tim i o svjetskom tržištu.
(Izvor: RTV Slon)
