Kad se počne jedan posao, nešto nas tjera da ga ne ostavimo nedovršenim. Ta potreba za redom i savršenstvom je jedan od najsjajnijih znakova života, zapisao je svojevremeno francuski romanopisac Onore de Balzak o ljudskim težnjama da se poslu koji rade posvete do krajnjih mogućnosti.
A redu i savršenstvu o kojima Balzak govori teže i Sarajlije Merjem i Tarik Hamzić u spravljanju delicije u kojoj neki pronalaze istinsko zadovoljstvo, neki utjehu, a neki inspiraciju – čokolade. Njenu čarobnu moć kroz vijekove su slavili, a i danas slave pjesnici, slikari, istoričari i reditelji širom svijeta, ali i bračni par Hamzić, koji se otisnuo u proizvodnju artisan, ručno rađene čokolade objedinjene pod zajedničkim nazivom “Bashka Chocolatier”.
“‘Bashka’ je avantura koju smo započeli suprug Tarik i ja. Oboje smo proveli više od 10 godina u korporativnom svijetu i javila se potreba da kreiramo nešto naše, nešto posebno. Baška ili u našem slučaju ‘Bashka’ znači upravo to – specifično, posebno. Često ste čuli da svaka osoba treba raditi ono što voli. E, u toj jednostavnoj rečenici je zapravo i najveći izazov. Šta je to što volimo, a možemo se tome posvetiti i biti kontinuirano izazvani i nanovo zaljubljeni u to što radimo?”, kazuje Merjem na početku razgovora za “Nezavisne”.
Na pitanje kako se iskristalisala ideja o osnivanju čokoladne manufakture, Merjem objašnjava da je u njihovom društvu Tarik poznat kao neko ko voli artisan čokoladu, te je nerijetko od prijatelja dobijao čokolade sa njihovih neobičnih putovanja na Island, Ekvador, u Vijetnam, te je tako u moru ideja prevagnula ova da bolje upoznaju svijet čokolade i da pokušaju da naprave svoje malo čokoladno carstvo.
“Zanimljivo je da nijedno od nas nije znalo kako izgleda plod kakaovca, kakao zrno, gdje raste i kako se od njega dobije čokolada. Međutim, znali smo uživati u dobroj čokoladi i došli na ideju da bi bilo zanimljivo napraviti artisan, ručno rađenu čokoladu iz Sarajeva, a koja može stati na crtu i takmičiti se sa najboljim svjetskim čokoladama poput onih od majstora iz Belgije i Francuske”, pojašnjava Sarajka.
Zatim su krenuli mjeseci istraživanja literature, posjete najvećim svjetskim sajmovima, razrada ideja, obuka u belgijskoj akademiji za chocolatiere, a nakon obilaska velikog broja evropskih majstora ciklus istraživanja Hamzići su zatvorili posjetom plantaži kakaoa u dalekoj Indoneziji.
“Naravno, ima i onaj izraz ‘learning by burning’ gdje se najviše nauči kroz greške u praksi pa smo i tu imali dosta vrijednih lekcija. Svjesni smo da smo tek na početku naše avanture i da je ispred nas kontinuirani proces učenja. Ne mislimo stati na tom polju”, sigurna je Merjem kada su planovi za budućnost u pitanju.
Objašnjava da je važno znati da u svijetu čokolade postoje Chocolate makers i Chocolatiers: Chocolate makers su oni koji putem posebne opreme za pečenje, mljevenje, čišćenje i temperiranje prave čokoladu “from bean to bar”, odnosno od kakao zrna do čokolade, dok su, s druge strane, Chocolatieri oni koji koriste čokoladnu smjesu kao sirovinu, istu prerađuju, temperiraju i prave različite ukuse i vrste čokoladnih poslastica, a u ovu grupu spada i Bashka.
“Jedan od ključnih procesa koji utiče na to kakvi će biti miris, tekstura, izgled i kvalitet čokolade je proces temperiranja. Čokolada se grije do određene temperature, a nakon toga se hladi do temperature kada je spremna za izlijevanje u kalupe. Bitno je voditi računa da su vlaga i temperatura u radionici, kao i u kalupima i drugom alatu na dozvoljenom nivou jer čokolada ne trpi nagle promjene. Ukoliko je izložena promjenama temperature, nerijetko se može dogoditi da se na njoj pojave bijele mrlje”, navodi Merjem i objašnjava da su “Bashka” čokolade ručno pravljene, te da sama izrada traje duže nego kada se radi sofisticiranim mašinama koje se koriste u čokoladnoj industriji.
Hamzići čokolade izrađuju bez pomoći mašina i od kvalitetnih sirovina, a damu koja se izvještila u pravljenju ove delicije pitali smo mogu li se u BiH pronaći sastojci od kojih nastaju čokolade ili ipak posežu za regionalnim i svjetskim tržištima.
“Globalizacija je omogućila da nam je skoro sve što zamislimo postalo dostupno i za nekoliko dana nam se može dostaviti na vrata. Činjenica je da zbog ograničenosti bh. tržišta nekada moramo tražiti alternativne lance nabavke za neke od sirovina, ali smo i u tom polju postali kreativni i nema prepreke koja nas može spriječiti da dođemo do najkvalitetnijih sastojaka. Međutim, sa troškovima transporta nekada plaćamo i više od premium cijene – sve to da bismo dobili proizvod koji smo zamislili i ponudili sladokuscima za degustaciju i uživanje”, navodi Merjem.
Za “Nezavisne” objašnjava koje vrste čokolade nastaju u manufakturi Hamzića, odakle ideje za sve delicije koje ručno spravljaju, te ima li procesa istraživanja u smislu kako se određena čokolada slaže sa određenim dodacima.
“Ljubiteljima čokolade želimo, prije svega, ponuditi mogućnost da probaju četiri osnovne vrste čokolade: tamnu, mliječnu, bijelu i odnedavno ruby. A inspiracija za recepte je prisutna svuda oko nas. Trenutno kao dodatke koristimo komadiće kakao zrna, voće sušeno posebnim tehnikama, začine, jestive latice cvijeća poput đulbešećer ruže, blanširane kalifornijske bademe, iranske pistacije, meksički orah – pekan, indijski orah, tucanu kahvu i drugo.”
Iako postoje istraživanja o tome koje vrste čokolade se kombinuju sa određenim dodacima, “Bashka” kombinacije su rezultat višegodišnje degustacije i eksperimentiranja Hamzićevih sa ukusima koji su se pokazali kao komplementarni.
“Čokolada pruža beskonačno mogućnosti kombiniranja okusa, te ćemo se i u budućnosti truditi da ponudimo nove okuse koji će pronaći svoj put do svačijeg nepca”, kazuje Merjem za naš list.
A pri kombinovanju najkvalitetnijih vrsta čokolade i brojnih sastojaka dešavaju se greške u nekom od procesa koje je potrebno ispoštovati.
“Naravno, propusti se događaju i vrhunskim chocolatierima kako u dijelu finalnog okusa, tako i u samom procesu temperiranja čokolade, te nam se događalo da cijele serije imaju tzv. bijele fleke koje se popularno nazivaju sugar bloom i fat bloom. Ovo su pojave koje se javljaju ukoliko se kroz proces temperiranja potkradu greške poput vlažnosti u prostoriji, opremi i slično ili ukoliko se čokolada ne skladišti prema preporuci. Nevjerovatno je koliko samo jedan stepen razlike u temperaturi može uticati na finalni rezultat i izgled proizvoda”, objašnjava Merjem i naglašava da su i ovakve čokolade u potpunosti sigurne za konzumiranje.
Brojne su misli izrečene o čokoladi – od onih šaljivih do, ipak, onih ozbiljnijih koje je veličaju kao posebnu deliciju, a Merjem smo pitali koja bi bila njena definicija uopšteno, a koja Bashka čokolade.
“‘Istraživanja su pokazala da devet od deset osoba voli čokoladu. Deseta laže’ – to je zanimljiva izjava. Uopšteni opis bio bi da je čokolada najpristupačniji luksuz, univerzalni poklon, slastica koja direktno utiče na raspoloženje i osjećaj zadovoljstva. Mi se često šalimo pa kažemo ‘Sve čokolade na jednu stranu, a Bashka – baška’, a jedna naša draga prijateljica je kazala da Bashka nastaje kada dvoje u ljubavi stvara iz ljubavi. Ovo nam je ujedno i najdraži opis”, ponosna je Merjem.
Pitali smo je može li iz iskustva govoriti o potrošačkom društvu u smislu osviještenosti o kupovini ručno rađenih poslastica u odnosu na one industrijske.
“Neka od prvih pitanja koja smo dobili u porodici kada smo im prezentirali ideju jeste bila: ‘A da li stvarno mislite da će vam to neko kupiti? Iskreno, i mi smo pozitivno iznenađeni što je interes dosta veći od očekivanog. Čitav craft i artisan pokret se dosta organski i zdravo razvija i u našoj lijepoj zemlji i moramo istaći da i tu lagano sustižemo trendove koji su već prisutni u zapadnim zemljama. Sve je više onih koji žele kupiti domaći, ručno rađeni proizvod”, navodi preduzetnica.
Brojni su primjeri ljudi koji su u BiH pokušali pokrenuti biznis, obrt, ali su odustajali negdje na pola puta ili već na samom početku zbog birokratije ili novca, a Merjem govori o iskustvu Hamzića na ovom polju…
“Preduzetništvo definitivno nije za svakoga, a naročito u našoj zemlji. Nakon uvoda i početne zaljubljenosti kreću izazovi sa kojima se nije jednostavno nositi. Jedna osoba je često vlasnik, računovođa, logističar, higijeničar, majstor za proizvodnju, majstor za mašine, paker, marketing guru, fotograf, administrator online kanala, odnosno prava hobotnica. Međutim, taj osjećaj kada u svojoj ruci držite finalni proizvod i kada dobijete povratnu informaciju od krajnjeg i oduševljenog korisnika vrijedi svake trunke truda koji je uložen. To je nama nagrada i motiv za konstantno napredovanje. Prepreke u preduzetništvu su svakodnevnica. Ali, uvijek treba imati u vidu da su upravo samo to – prepreke koje treba prihvatiti, riješiti ili zaobići”, govori Merjem.
Kada su planovi za budućnost u pitanju, Hamzići za naš list kažu da ih je mnogo – trenutno vrše posljednje pripreme za izlazak na tržište, na pažljivo odabrane lokacije i kod partnera koji sa njima dijele viziju domaćeg ručno rađenog proizvoda, a namjera im je da u narednim mjesecima predstave nove proizvode.
Ljubitelji čokolade sve informacije o “Bashka” delicijama mogu dobiti putem društvenih mreža Instagram i Facebook, a slatku sarajevsku priču završićemo riječima američkog karikaturiste Čarlsa Šulca: “Sve što nam treba je ljubav, ali ponekad i malo čokolade neće naškoditi”.
(Izvor: Nezavisne novine)
