Na plantaži borovnica u Bihaću, čiji je vlasnik porodica Sušić, u toku je berba borovnica, a vlasnici kažu kako ove godine očekuju dobar urod ove vrste bobičastog voća.
Najveći problem u ovome trenutku predstavlja niska otkupna cijena, koja iznosi svega pet maraka po kilogramu.
“Sračunali smo da nam se ne isplati davati borovnicu otkupljivačima, pa smo odlučili da je prodajemo direktno kupcima. Uložili smo u marketing i isplatilo se, jer je potražnja velika, pa sve što se ubere u toku jednog dana, odmah se i proda. Ono što ostane, bit će prerađeno u sokove, džemove i ostale proizvode te u tom obliku distribuirano na tržište”, kaže Elmin Sušić.
Dodaje kako je cijena na nivou prošlogodišnje i pored određenih poskupljenja u samom proizvodnom procesu, što kupci i te kako znaju cijeniti.
Prema njegovim riječima, očekuje se urod između 10 i 12 tona, a zbog dugotrajnih kiša, koje su usporile dozrijevanje, očekuje se da će sezona branja biti produžena.
“Svježa borovnica je prepoznata kada su u pitanju ovi prostori, a kupcima je omogućeno da sami dođu na našu plantažu i učestvuju u berbi”, kaže Sušić.
Za razliku od većine drugih proizvođača, kaže kako nema problema s radnom snagom, s obzirom na to da su u proizvodnju uključeni svi članovi porodice i prijatelji.
Radi se o potpuno zdravom i ekološkom proizvodu, jer se borovnica uzgaja bez upotrebe bilo kakvih hemijskih preparata, u saksijama s posebnom vrstom zemlje, pišu Nezavisne.
Borovnica ima perspektivu
Sušići kažu kako uzgoj ove kulture ima perspektivu, jer se posljednjih godina na evropskom tržištu pojavila velika potražnja za plodovima borovnice, a prednost je u tome da ona na našim prostorima uspijeva u junu i julu kada zbog nestašice na tržištu dostiže i najvišu cijenu.
Proizvođači ističu kako uzgoj borovnice u odnosu na malinu i jagodu ima brojne prednosti jer ona plodove daje u periodu između 30 i 50 godina, branje je lakše, a plod stabilniji i otporniji na transport.
Također, borovnica ima duži period branja, što omogućava bolju organizaciju i iskorištenost radne snage.
U posljednjih nekoliko godina određeni broj proizvođača jagodičastog voća u USK se, zbog brojnih problema u proizvodnji i plasmanu, odlučio preusmjeriti na sadnju i uzgoj i borovnice, pa se procjenjuje kako je pod ovom kulturom trenutno oko sedam hektara zemljišta.
(Izvor: Akta.ba)
