Vlada Tuzlanskog kantona, sa nedavnim dodatnim izdvajanjem 750 hiljada KM za poticaje u poljoprivredi, pokušava ublažiti posljedice teške godine za poljoprivrednike. Međutim, nakon ljetne suše, jesenje poskupljenje, prije svega, đubriva i goriva, uzrokuje veliku zabrinutost među poljoprivrednicima.
Globalni poremećaji na svjetskom tržištu uslovili su višestruko povećanje cijena nafte i poljoprivrednih đubriva što će imati velike posljedice za bh. poljoprivrednike. Skupa jesenja sjetva sigurno će uticati i na povećanje cijena poljoprivrednih proizvoda u narednoj godini.
“Naredna godina će biti jako problematična da se zasiju površine, što je osnov. Evo, mi imamo jesenju sjetvu koja je prepolovljena, manje od pola je zasijano i ono što je zasijano, zasijano je bez đubriva. Cijena goriva je jako puno uticala na određivanje tih površina, obradu tih površina”, kaže Suad Selimović iz Privredne komore TK.
Ovogodišnja suša je uticala na slabe prinose kukuruza, kao osnovne kulture za ishranu stoke, i farmeri sada strahuju da li će moći tokom zime održati svoje farme.
„Cijene koncentrata, kao što znate, već su otišle previsoko u odnosu na 2019. i 2020. godinu, vjerovatno 50 posto su poskupjele. I mi, vjerovatno, nećemo moći izdržati. Kao što znate, možda ste čuli, da se većina farmi sada gasi, da se smanjuje broj grla“, navodi Eldin Klibanović, farmer iz Gornjih Živinica.
U okviru povećanja izdvajanja za poticaje u poljoprivredi, pčelari u Tuzlanskom kantonu će na dosadašnji poticaj od 15 KM dobiti dodatnih pet KM po pčelinjem društvu. Međutim, s obzirom na nekoliko loših prethodnih godina, ovo će biti nedovoljno da se zaustavi trend pada broja pčelinjih zajednica, ističe Fadil Vrtagić, predsjednik Saveza pčelara Tuzlanskog kantona.
„I dalje ćemo raditi na promjeni pravilnika oko poticaja tako da očekujemo da se nešto više sredstava doznači pčelarstvu kako bi spasili pčelu, pčelarstvo i prije svega pčelare“.
Farmeri i poljoprivredni stručnjaci apeluju na kantonalne vlasti da u narednim mjesecima, prilikom definisanja budžeta i određivanja visine poticaja za poljoprivrednike, uzmu u obzir povećanje cijena repromaterijala.
„Nije sad nam u clju neko proširenje, nabavljanje neke mehanizacije, građenje nekih evropskih objekata, u stvari sad nam je najbitinije da sačuvamo ta naša radna mjesta, naše porodice, jer mi živimo od toga. Evo sam već treća generacija koja radi na ovoj farmi“, kaže Glihanović.
Poljoprivrednici ističu da će u narednoj godini biti od izuzetne važnosti da ne dođe do kašnjenja u isplati poticaja. Štaviše, već početkom naredne godine, vlasti bi se trebale potruditi da poljoprivrednike snabdiju đubrivima i sjemenima, kako bi se kroz proljetnu sjetvu spriječila nestašica hrane.
