Znate li koliko mjesečno trošite na hranu? Mnogo, a sada pri divljanju cijena još i više.
Iznos, naravno, ovisi o dobi i mjestu na kojem živite, kao i primanjima, ali zadržavanje unutar ciljanog budžeta za namirnice u posljednje vrijeme sve je teže i teže.
I nije tako samo kod nas, nego u cijelome svijetu. Naime, troškovi za namirnice nedavno su zabilježili najveći 12-mjesečni rast u više od 40 godina. Zato nije iznenađujuće da se ponašanje pri kupnji također mijenja, a sve više kupaca traži povoljniju ponudu i dvaput razmišlja o tome što i gdje kupiti.
Pri tome, treba znati da čovjek ne bi bio čovjek kad ne bi i pri kupovini hrane godinama stjecao loše navike. A koje su to ‘loše’ navike koje možemo pronaći u ponašanju većine nas, pitate se? Evo što kažu stručnjaci i što nam savjetuju kako bi nam pomogli otkloniti greške u ponašanju i početi se ponašati da bismo se jednako kvalitetno mogli hraniti za manje novca. Pet je temeljnih stvari.
Odlazak u pogrešnu trgovinu
Mjesto gdje kupujete hranu može biti presudno. Ako ste navikli ići samo u skuplje trgovine, vrijedi pogledati i neke od onih koje su specijalizirane za sniženja. U elegantnim trgovinama, naime, za iste proizvode plaćate ‘premiju prestiža’, pogotovo za artikle koji su dostupni bilo gdje. Isprobajte ove jeftinije i zaprepastit ćete se koliko novca potencijalno možete uštedjeti.
Kupujte s planom
Odsustvo plana obroka i kupovine za njih može dovesti do beskrajnog trošenja. Besciljna kupovina dovodi do kupnje stvari koje vam ne trebaju, što zauzvrat dovodi do otpada, u smislu hrane i novca. Procjenjuje se da se u razvijenim zemljama baca oko 30 posto proizvedene hrane, pa tu hranu treba preračunati u novce i shvatiti koliko je kupovina bez plana pogrešna. Zato, kada planirate obroke, u svoj plan uključite kupovinu namirnica koje možete proširiti na više obroka. Razmislite o tome kako ćete ostatke hrane pretvoriti u dodatni ručak ili neki drugi obrok, pa tako, recimo, ostatke piletine pretvoriti u sutrašnje punjene palačinke, dio umaka za tjesteninu i slično.
Kupujte koliko možete pojesti
Treće upozorenje oslikava se pitanjem: Hoćete li stvarno sve to pojesti? Ako vodite više računa o veličini porcija i kupujete samo količinu koju želite pojesti, možete unaprijed uštedjeti poprilično novca. Prekomjerne količine zato odmah podijelite u ostatke u hladnjaku ili zamrzivaču. Ne pomaže ni to što nam trgovine vješto prodaju stvari u prevelikim količinama. Ali to možete pretvoriti i u vrlinu, samo ne potrošite veliku količinu odjednom. Stoga treba paziti da porcije kvarljivih proizvoda, koje nećete odmah pojesti, podijelite i spremite u zamrzivač, označene vrstom hrane i datumom.
Uvedite bezmesne obroke
Iako cijene rastu u svim kategorijama hrane, meso i mliječni proizvodi, prema Indeksu cijena hrane UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu, često cjenovno šokiraju kupce. To su također skupine hrane oko kojih mnogi obično planiraju svoje obroke. Poznato je da je emisija stakleničkih plinova uzrokovana proizvodnjom hrane za životinje dvostruko veća od emisije kod proizvodnje biljne hrane. Dakle, osim što je bolje za naše zdravlje i naše novčanike, smanjenje ovih artikala je i dobra navika za planet. Zato se treba zapitati – možemo li imati jedan obrok bez mesa sedmično?
Ne ovisite o poznatim brendovima
Na kraju, peti savjet odnosi se na veliku pogrešku koju ljudi obično čine – automatsko posezanje za artiklima poznatih robnih maraka u trgovini. Treba biti svjestan da se reklame za hranu itekako zadržavaju u našoj svijesti i da smo automatski skloni kupovini poznatih marki. Ako je vaša intuitivna reakcija odlučivanje za marku poznata imena, zastanite i razmislite o tome. Naime, došlo je do značajnog porasta robnih marki koje nude jednaku ili čak bolju kvalitetu od poznatih, uključujući organske proizvode, pa stručnjaci tvrde da tu možete uštedjeti čak 20-40 posto na cijeni.
(Izvor: Klix.ba)
