Obilni doručak i manja večera mogu pomoći pri gubitku težine tako što ćete se osjećati manje gladnim, tvrde istraživači.
Naučnici su precizno kontrolisali obroke ljudi kako bi uporedili utjecaj obilnog doručka ili velike večere. Tim Univerziteta u Aberdinu otkrio je da ljudi sagorjevaju isti broj kalorija kad god su imali najveći obrok u danu.
Međutim, apetit je bio osjetno manji nakon obilnog doručka, što bi moglo olakšati pridržavanje dijete.
Istraživači su analizirali svijet “hrono-ishrane” i kako na hranu koju jedemo utječu ritmovi unutrašnjeg sata našeg tijela. Jedna ideja je da je veče loše vrijeme za jelo, jer tjelesni sat pomjera naš metabolizam ka spavanju.
Trideset volontera pripremalo je sve svoje obroke za više od dva mjeseca s doručkom, ručkom i večerom koji su donosili blizu 1.700 kalorija dnevno.
Proveli su mjesec dana uz ogroman doručak i potrošili skoro polovinu dnevnih kalorija, nakon čega je uslijedio manji ručak i još manji večernji obrok. U drugom mjesecu volonteri su imali veliki obrok uveče, a ne ujutro.
Metabolizam ljudi precizno je mjeren pomoću dvostruko označene vode, koja je gušća od normalne vode i može se pratiti kako napušta tijelo.
Rezultati, objavljeni u časopisu Cell Metabolism, otkrili su da vrijeme velikog obroka ne utječe na to koliko je kalorija sagoreno, na brzinu metabolizma ljudi u mirovanju ili količinu težine koju su izgubili.
Ključna razlika je bila u nivou apetita ili gladi, koji su bili potisnuti obilnim doručkom.
(Izvor: Klix.ba)
