Na kojem mjestu je BiH po proizvodnji kornišona i krastavaca u Evropi?

Bosna i Hercegovina može biti među regionalnim liderima u izvozu kornišona, smatraju realizatori projekta USAID/Sweden FARMA II.

U Srebreniku su prije nekoliko dana održani edukacijski treninzi za proizvođače ovog povrća i razmijenjene prakse uzgoja te informacije o agrotehničkim zahtjevima proizvodnje.

Organizatori skupa, Uprava Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja i USAID/Sweden FARMA II, poručili su da je edukacija u ovoj oblasti važan segment ka rastu u proizvodnji i podizanju standarda kvalitete.

”U posljednjih sedam godina, uz određene oscilacije, raste proizvodnja kornišona, zbog čega raste broj domaćih poljoprivrednih proizvođača zainteresovanih za ovakva okupljanja. Trendovi posljednjih godina ukazuju i na postepenu stabilizaciju tržišta. S obzirom da uzgoj kornišona nije dio tradicionalne proizvodnje u BiH i nije toliko rasprostranjen kao primjerice proizvodnja paprike ili paradajza, nužna je kontinuirana edukacija domaćih poljoprivrednih proizvođača. Korisno je upoznati proizvođače s agrotehničkim zahtjevima koje ova kultura traži, kao i s perspektivama koje ona pruža, posebno za male proizvođače jer se proizvodnja kornišona posebno isplati na malim parcelama”, poručuju iz USAID/Sweden FARMA II projekta.

Ovaj skup o temi ”Uzgoj i perspektive kornišona za bosanskohercegovačku poljoprivredu” je važan korak naprijed i nastavak okupljanja poljoprivrednih proizvođača s ciljem postizanja boljih rezultata u efikasnosti proizvodnje i dostizanju svih potrebnih EU standarda za izvoz.

”Danas smo razgovarali i o podacima vezanim za izvoz kornišona. Uradili smo osvrt na proizvodnju, analizu konkurencije i analizu tržišnih pokazatelja. Svjetska proizvodnja krastavaca i kornišona bilježi stalan porast, a Bosna i Hercegovina zauzima 20. mjesto u Evropi po proizvodnji ovih dviju kultura. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, svježi kornišoni su ključna povrtlarska kultura za izvoz i učestvuju s 32 posto u ukupnom izvozu povrća iz zemlje”, dodaju iz USAID/Sweden FARMA II projekta.

Bosna i Hercegovina izvozi oko 3.500 tona kornišona godišnje te po trenutnim brojevima, može biti jedan od regionalnih lidera u izvozu ovog proizvoda. U tom smislu, veća informiranost, povezivanje proizvođača i efikasnija proizvodnja mogu osigurati nastavak rasta proizvodnje i povećanje prihoda za male poljoprivredne proizvođače.

Redakcija

Next Post

TasteAtlas: Bosanski ćevapi drugo najpopularnije jelo na svijetu!

sub feb 9 , 2019
Svjetski poznati portal www.tasteatlas.com objavio je listu 100 najboljih jela u svijetu, a bosanski ćevapi su zauzeli vrlo respektabilnu drugu poziciju. Na prvom mjestu je najpopularnije jelo iz Gruzije, Haćapuri, a stepenicu ispod ćevapa su takosi. Govoreći o jelima iz regije, na ovoj listi našao je se još i Fiš […]