Dok je vrijednost uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda tokom deset mjeseci ove godine skoro pa duplo veća u odnosu na izvoz istih, predsjednici udruženja poljoprivrednika Federacije BiH i Republike Srpske ističu da je položaj mljekara u BiH težak i neodrživ.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, za deset mjeseci ove godine u zemlju je uvezeno 43,7 miliona kilograma mlijeka i mliječnih proizvoda za nešto više od 140 miliona maraka, dok je izvezeno 66,7 miliona kilograma istih proizvoda u vrijednosti od oko 77,5 miliona KM.
Iako je, prema broju kilograma, količina izvezene robe veća u odnosu na uvezenu, ukupne vrijednosti su obrnute. Razlog takvog odnosa, prema podacima UIO BiH, jeste što je BiH tokom tekuće godine izvezla najviše mlijeka i pavlake koji su nekoncentrirani i bez dodatnih šećera ili drugih sladila, dok se, pri uvozu, najveća vrijednost odnosi na sireve i skutu.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, kazao je za “Nezavisne” da država treba da zaštiti domaće proizvođače.
“Mi imamo situaciju da na dosta mliječnih proizvoda nema nikakvih opterećenja pri uvozu. Oni ulaze kao sirova roba i onda se malo dorade, prepakuju i prodaju kao domaći proizvod. Mlijeko stranog porijekla nije ni blizu kvalitetu domaćeg. To su neki koncentrati za razliku od mlijeka koje se ovdje proizvodi i to je vrlo lako i dokazivo”, kaže Bićo.
I Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS, kaže da se mlijeko u BiH uvozi nekontrolisano i da je kvalitet tog mlijeka upitan te da je država kriva što je domaće mlijeko potisnuto.
“Između 50 i 60 odsto je uvozno ‘mlijeko’, a to su razni napici, a ne mlijeko. To mlijeko prave od raznih dodataka, dodaju palmino ulje i ono ne prolazi kroz kravu”, tvrdi on.
Kada je riječ o cijenama mlijeka, građani BiH za litar mlijeka treba da izdvoje između 1,19 KM i 1,5 KM, a Bićo ističe da je mlijeko trebalo davno da poskupi. Kako kaže, suša i poskupljenje stočne hrane uticali su na cijene ulaznih inputa, zbog čega je situacija postala neodrživa.
“Mlijeko je trebalo davno da poskupi, jer ja ne znam kako mljekari izdržavaju. Poskupljenja svega su uticala toliko da, ukoliko država ne učini ništa i ne zaštiti mljekarsku proizvodnju, vrlo lako se može desiti kolaps da ljudi ugase farme, a biće i nedostatak stočne hrane do zime”, kaže on.
Predsjednici oba udruženja kažu da su poskupljenja svega što ulazi u proizvodnju mlijeka uticala na manju proizvodnju istog i da će mljekari morati smanjiti broj grla i ugasiti farme.
“Skupi su koncentrati, skupo je gorivo, skupo je sve što ulazi u proizvodnju mlijeka, a otkupna cijena mlijeka zadnjih 15 godina je ista i kreće se između 0,5 KM i 0,6 KM, što je, praktično, nenormalna situacija ako znamo da je sada cijena koncentrata marka. To postaje vrlo nerentabilna proizvodnja”, kaže Bićo.
Ukoliko država ne bude preduzela nešto u smislu zaštite proizvodnje, uvođenja prelevmana ili carina na uvoznu robu, tako da se ovi proizvodi mogu makar prodavati u BiH, dosta farmi će se na zimu ugasiti, kazao je Bićo.
Iz Udruženja poljoprivrednika FBiH kažu da vječito pregovaraju i pritišću vlast, ali da država nema nimalo sluha za mljekare i ništa ne čini za njih.
“Gdje nema mlijeka i krava, nema ni seljaka”
Sve manje mladih je na selu i sela će za deset do 15 godina ostati pusta. Tamo gdje ima mlijeka i krava, tamo ima i seljaka, gdje nema toga, nema ni seljaka. Svakog dana sve više ljudi odlazi sa sela. Ako ne mogu ovdje proizvoditi mlijeko, mogu u Njemačkoj, kazao je Usorac.
(Izvor: Nezavisne novine)
