Proizvodnja malina na području Unsko-sanskog kantona doživljava revitalizaciju pa se ponovo obnavljaju malinjaci uništeni u proteklih nekoliko godina, a ovdašnji proizvođači očekuju da otkupna cijena za njihove proizvode ostane na prošlogodišnjem nivou.
Poljoprivredni proizvođač iz Cazina Rasim Dolić navodi kako je povećao zasade pod malinom s jednog na tri dunuma i da se ove godine nada dobrom urodu.
“Prošla godina je bila uspješna, a očekujemo da tako bude i ove. Vremenske prilike su povoljne, plodovi su zdravi, a prednost je što ćemo i ove godine imati poticaje iz kantonalnog budžeta. Jedini problem je nedostatak radne snage, što muči i ostale poljoprivredne proizvođače”, istakao je Dolić.
Emir Mahmutović, predsjednik Udruženja proizvođača jagodičastog voća u Unsko-sanskom kantonu, kaže kako se nadaju da će otkupna cijena ostati na prošlogodišnjem nivou, kada je iznosila šest maraka po jednom kilogramu.
“Kada je riječ o proizvodnji maline u ovom kantonu, ona će također rasti u odnosu na prošlu godinu i procjena je kako će to biti za nekih 30 procenata”, istakao je Mahmutović.
Ovakva situacija nastala je zbog zbivanja u Ukrajini, s obzirom na to da je ta zemlja bila jedan od većih proizvođača i izvoznika jagodičastih kultura u Evropu, ali i generalnog stanja na evropskom tržištu.
Zbog toga dolazi do ponovne revitalizacije kada se radi o proizvodnji maline, nakon što je ona u proteklim godinama postala gotovo neisplativa, pa su tako u međuvremenu uništene velike zasađene površine, a brojni farmeri odustali od ovoga vida proizvodnje.
“Protekla godina je označila prekretnicu, jer se povećala otkupna cijena, pa smo tako proizveli oko 800 tona maline, a ove godine očekujemo oko 1.200 tona. Istina, daleko je to još od onih zlatnih godina kada je Unsko-sanski kanton proizvodio oko 3.500 tona, ali stvari idu neprijed. Ono što je pozitivno jeste da je i ova kultura uvrštena u sistem poticaja, pa proizvođači mogu očekivati pristojnu zaradu i pored značajnog poskupljenja troškova proizvodnje”, ističe Mahmutović.
Na području USK prije nekoliko godina, za vrijeme ekspanzije ove kulture, bilo je više od dvadeset hektara pod malinama, a sada je ta brojka prepolovljena. Ipak, u posljednje dvije godine ova vrsta proizvodnje doživljava značajan oporavak.
(Izvor: Akta.ba)
