Na području Ljubuškog zasađeno je 350 hektara mladog krompira poznatog kao “Ljubuški rani”, visokokvalitetnoga, autohtonoga proizvoda koji količinama može zadovoljiti bosanskohercegovačko tržište.
”Sadnja je u punom jeku, zadnji krompir se ubacuje u zemlju, a posađeno je nekih 95 posto planirane površine. Znači, oko 350 hektara mladog krompira dosad je posađeno. Rane sorte krumpira koje smo zasadili su Carrera, Anais i još neke vrste, ali u minimalnom broju”, kazao je u razgovoru za Fenu direktor Poljoprivredne zadruge “Plodovi zemlje” iz Ljubuškoga Dubravko Vukojević.
Dodao je kako je jedan dio krumpira posađen u plastenike.
”Prošle smo godine imali jednu turu plastenika preko Ureda za koordinaciju – IFAD projekti. Zapadnohercegovačka županija i Grad Ljubuški sudjelovali su u sufinanciranju plastenika. Ove godine imamo još jedan dio. Nadam se da ćemo u sljedećih par godina, preko istih fondova, uspjeti osigurati stotinjak duluma plasteničke proizvodnje krumpira, tako da će nam prispijeće biti ranije, a proizvodnja sigurnija”, naglasio je Vukojević.
Naveo je da su cijene sjemenskog mladog krompira u odnosu na prošlu godinu pale za 12 posto što je i dalje preskupo.
Po njegovim riječima, sva domaća roba ide u bescjenje, a krompir pogotovo.
Pritom je naglasio da u trgovačkim lancima, vreća od deset kilograma krompira košta 1,95 maraka, dok domaći poljoprivrednici samo sjeme plaćaju 1,30 maraka.
”Ove godine su crveni luk i krompir katastrofa (…). Svake godine smo imali nekakva pravila, ali korona je izbrisala sva pravila. Prošle godine kada je prispio krompir sve je bilo zatvoreno, nijedan restoran nije radio, a nama više krompira troši jedan restoran nego cijelo selo. Kad su se zatvorili restorani sve je stalo”, pojasnio je Vukojević.
Istaknuo je kako se “Ljubuški rani” izvozi u Hrvatsku i Sloveniju, a u BiH se, što se tiče mladog krompira, najviše uvozi iz Egipta.
”Mladi krompir se najviše uvozi iz Egipta, Njemačke i Austrije, unatoč činjenici da se jedino krompir proizvodi u dovoljno velikim količinama za bosanskohercegovačko tržište, i to je jedina namirnica koja bi mogla zadovoljiti domaće tržište”, kazao je direktor Poljoprivredne zadruge “Plodovi zemlje”.
Osim po kvaliteti, mladi krompir iz Ljubuškog razlikuje se na tržištu od uvoznog krompira, i po unikatnoj kartonskoj ambalaži, a osigurane su i biorazgradive vrećice s logom.
”Poradili smo na brendiranju krompira, nabavili smo gajbe ali, ipak, nikako da nam prodaja krene u većem obimu. Ljudi trebaju prepoznati mladi krompir. Trebaju čitati deklaraciju da vide da se radi o domaćem proizvodu. Dosta ljudi ni ne zna da je to domaće. Također, puno njih ima averziju prema domaćem jer misle da se domaće polijeva raznim pesticidima, no naš krompir ispunjava sve ekološke standarde”, zaključio je Vukojević.
Inače, Poljoprivredna zadruga “Plodovi zemlje” iz Ljubuškog osnovana je 2011. godine i trenutno broji 185 udruženih poljoprivrednih proizvođača i 80 kooperanta. Pored krompira, ova zadruga bavi se uzgojem rajčice, mladog luka, češnjaka, kupusa i lubenice.
(Teglica.ba / Fena)
