Dugi periodi suše negativno su se odrazili i na proizvodnju mlijeka u Tuzlanskom kantonu, a stanje je dodatno pogoršalo poskupljenje repromaterijala, mineralnih đubriva, herbicida i sjemenskog materijala. Neke cijene su i do 300 % više nego prošle godine, što je uz poskupljenje goriva mljekare gurnulo na rub propasti.
”Imamo jednu nezavidnu situaciju uzrokovanu sušom. Naši usjevi od proljeća sve do danas u koje smo uložili sva sredstva i snagu danas su u haotičnom stanju zbog malog broja padavina”, kazao je Eldin Glibanović, predsjednik Udruženja mljekara TK.
Prema procjenama poljoprivrednika gubici zbog suše na poljoprivrednim dobrima iznose i do 40%, ne mjereći štetu koju su sujevima nanijele divlje svinje kojih je ove godine više nego inače.
”Što se tiče divljih svinja, uzgajivači silažnog kukuruza su imali velike probleme. Želimo da uputimo apel prema većim nivoima i kantonalnom ministartsvu da se divlja svinja proglasi štetočinom i da lovci mogu tokom čitave godine da rade, da ne bi naši usjevi bili u pitanju”, ističe Glibanović.
Svoje usjeve kukuruza od divljih svinja teškom borbom uspijeva sačuvati i Fedahija Hrnjić iz Sapne. Kaže da poljoprivrednici iz ovog kraja organizuju noćne straže, što je jedini način da sačuvaju usjeve.
”Moramo da ga čuvamo svaku noć. Ako jednu noć promašimo, dođemo sutradan imamo šta i vidjeti. Veći nam je problem na području općine Sapna divlja svinja, nego suša ove godine”, navodi Fedahija Hrnjić, poljoprivrednik iz Sapne.
Muku sa divljim svinjama muči i Hasan Mujić, poljoprivrednik iz Gradačca. Kukuruz su mu uništile još u samoj sjetvi zbog čega je tri puta morao vršiti presijavanje. Čak i ono što je nakon toga uspjelo ponovo je stradalo od divljih svinja.
”Ove godine smo dobili za svinje, uspjeli smo preko Federalnog minsitarstva izdejstvovati za odstrel 30 komada. Ali to nije ništa u odnosu na 500 koliko ih ima i svake godine se taj broj udupla. Ja sam zatekao u mom žitu čopor od 30 komada u pola 12 navečer, al ne možeš ti to ni otjerat”, rekao je Hasan Mujić, poljoprivrednik iz Gradačca.
Sve navedeno neminovno će rezultirati smanjenjem broja grla u farmama, a upitna je i daljnja proizvodnja mlijeka.
”Iz razloga što mi nemamo dovoljno kabaste hrane da ishranimo svoju stoku, na ovakvoj suši i na ovakvom stanju silaža. Januar, februar je naš vrh što se tiče hrane”, kazao je predsjednik Udruženja mljekara TK.
Prema podacima Kantonalne privredne komore na području TK ima oko 350 proizvođača mlijeka. Za sve njih upitna je proizvodnja hrane za stoku, stoga je upućen apel resornom ministarstvu i Vladi TK da u partnerstvu sa poljoprivrednim proizvođačima pronađu način za nabavku kabaste hrane, jer ukoliko tako ne bude opstanak stočnog fonda u našem kantonu je upitan.
