Domaća proizvodnja osuđena je na propast, poruka je poljoprivrednika. Iako obradivih površina ima dovoljno, zbog poskupljenja repromaterijala sve više poljoprivrednika prinuđeno je smanjiti zasijane površine.
Povrće i voće iz Italije, Turske i Španije ovih dana dominira na pijacama širom naše zemlje. Domaći je samo luk i nešto zeleniša kažu na pijacama.
“Većina je uvozno, tikvica, paprika, patlidžan, krastavac, paradajz, to je uvozno, e nešto zeleniša paštrnjak kelj, to je Hercegovina i Srbija”, navodi Olenija Trifković, prodavac na pijaci.
Iako prodavci ističu da, kada se podvuče crta, još blagu prednost ima domaće povrće i voće, situacija bi se mogla promijeniti imajući u vidu poteškoće sa kojima se poljoprivrednici susreću. Dugogodišnji proizvođač Petar Dragojlović ove godine nije želio smanjiti površine, ali novca nije bilo dovoljno za prihranu, prenosi BHRT.
“Ja smatram 95% poljoprivrednika da uzima kredit da bi posijao”, navodi on.
Poljoprivreda u našoj zemlji osuđena je na propast, smatra predsjednik saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković.
“Naša poljoprivreda u ovakvim uslovima je osuđena na propast uz odliv mlađeg stanovništva koje može da produkuje poljoprivrednu porizvodnju”, kaže Marinković.
Marinković jedino rješenje vidi u zaštiti domaće proizvodnje. S druge strane, nadležni u lokalnim zajednicama kroz povećanje izdvajanja za poljoprivredu i podsticaja nastoje podržati poljoprivrednike.
“Ono što smo mi konkretno uradili u agrarnom fondu kao malu pomoć našim proizvođačima to je da smo budžet fonda podigli na visinu koja nam daje mogućnost da svaki podsticaj isplatimo u maksimalnom iznosu”, ističe Zlatan Lazarević, direktor Agrarnog fonda Bijeljina.
Ekonomisti nemaju nimalo optimistične prognoze. Kako ističu, ako se nešto ubrzo ne promijeni po pitanju ograničenja uvoza, posljedice mogu biti nepopravljive.
“Svi proizvodi u inostranstvu jeftiniji nego ovđe i to je ogroman pritisak na domaću proizvodnju i ona nije u stanju da savlada monetarni pritisak i zato mi nemamo vlastitu proizvodnju skoro nijednog značajnijeg proizvoda za život građana”, navodi ekonomista Aleksa Milivojević.
Kao da to što zavise od vremenskih prilika nije dovoljno, poljoprivrednicima iz godine u godinu situaciju otežavaju poskupljenja, nelojalna konkurencija i uvoz koji prijeti da proguta i ono malo preostale domaće proizvodnje.
