Kilogram šećera je prije godinu dana bio marku i 20, a sada marku i 60. Poskupljenja su primjetna i kod ostalih životnih namirnica, što je udar na sve građane posebno na one sa malim primanjima, kakva su penzionerska.
”Tih četiri – pet ključnih proizvoda zaista su povećane cijene u prosjeku 40 do 100 posto kao što je jestivo ulje. Sve ostalo je stvar procjene i potreba, da li da se kupi ili ne, ali ovo je nešto što se ne može odgoditi, ovo je nešto što građani moraju da kupe”, navela je Gordana Bulić, predsjednica Kluba potrošača TK.
Država ne čini ništa da se ovaj rast zaustavi, iako bi mogla, navodi Bulić. Oni koji je vode, digli su ruke od svega.
”Cijene formiraju dobavljači odnosno uvoznici i trgovci, onako kako su oni nabavili. BiH nažalost nije veliki proizvođač, male se količine proizvode”, ističe ona.
Prema riječima ekonomista, ova poskupljenja su vidljivija upravo u našoj zemlji u odnosu na druge države jer najveći dio prihoda pojedinca odlazi na životne potrepštine. A rast zavisi od globalnih tokova, posebno zbog poskupljenja energenata, nafte, gasa i električne energije, koja iziskuje i veće cijene transporta roba. Složni su da država može dosta učiniti da zaustavi divljanje cijena, što do sada nije uradila.
”Mogu na različite načine da utiču, od lokalnog nivoa kad mogu neku direktnu pomoć da daju najugroženijim preko kantonalnih i entitetskih nivoa koji mogu aktivirati sisteme robnih rezervi. Mi smo zaboravili na sisteme robnih rezervi, oni imaju svoje zaposlenike, oni bi trebali da rade nešto u ovom trenutku”, kaže ekonomski analitičar Admir Čavalić.
Međutim, pitanje je ima li naša zemlja, od kantona do državnog nivoa, uopće dovoljne količine hrane u rezervama.
”Nemaju ni tri krompira u robnim rezervama, ni u RS-u ni u FBiH, ni u robnim rezervama kantona. Apsurdno je očekivati bilo kakvu intervenciju od države robnim rezervama, robne rezerve u BiH ne postoje”, rekla je Bulić.
Inflacija na globalnom nivou će biti prisutna do kraja godine, kažu ekonomisti. Ono što je već najavljeno su i dodatna poskupljenja energenata u našoj zemlji, a obzirom da je izborna godina, vjerovatno će država odnosno političari koji je vode, posegnuti za socijalnim mjerama, pa bi moglo doći do povećanja penzija ili dodatnih izdvajanja za one sa minimalnim primanjima. U državama regiona se već to čini i na takav način pomaže najugroženijim građanima. To su kratkoročne mjere, ali je pitanje na koje za sada nema odgovora, šta dalje?.
