Širom Evrope poljoprivrednici koji se bave uzgojem povrća razmatraju smanjenje proizvodnje zbog ogromnih poskupljenja. Izuzetak nisu ni poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini. Dok jedni smanjuju površine pod povrćem, drugi se okreću sjetvi kultura koje idu izravno u preradu. Što nas čeka sljedeće godine i prijeti li nam nestašica povrća?
Jedan od najvećih proizvođača povrća u Bosni i Hercegovini, Mladen Lazić iz semberskog sela Golo Brdo, za narednu poljoprivrednu sezonu planira značajne izmjene. Na dijelu površina koje obrađuje, papriku, krastavac i druge kulture zamijeniće cvekla i mrkva.
“Povećavaćemo cveklu, neke krtolaste kulture, krastavac, s obzirom da smo okrenuli kompletnu proizvodnju prema prerađivačkoj industriji”, objašnjava on.
Baš kao i Lazići, i drugi proizvođači povrća ne vide računicu u proizvodnji, pa – ili smanjuju površine ili se okreću drugim kulturama.
“U narednoj godini očekujemo da će povrće biti manje zasijano. Uzrok je skupoća repromaterijala – samo je đubrivo skočilo 200 posto, gorivo 200 posto. Sigurno će to uticati na smanjenje površine, a čim je manje zasađeno, biće manje povrća”, kaže predsjednik Udruženja povrtlara Republike Srpske Branko Mastalo.
Pored enormnog skoka cijena proizvodnje, povrtlarima na ruku ne ide ni vrijeme.
“Invazija insekata, nema šta se nije pojavljivalo i šta nismo imali ove godine, u odnosu na sve prethodne. Imali smo toliko problema sa lisnim vašima, stjenicama, smrdibubama, to će verovatno da prezimi u plasteniku”, navodi agronom Gordana Gajić.
Za sada, nade polažu u obećani veći agrarni budžet i podršku nadležnih. U suprotnom, poskupljenje povrća i nestašice su neminovnost.
“Mi očekujemo da se poveća cijena regresiranog goriva na marku, da bude po hektaru umjesto 100 litara 200, da se regresira vještačko đubrivo koje je premašilo sve moguće cijene”, kaže predsjednik Udruženja povrtlara Republike Srpske Branko Mastalo.
Na poskupljenja energenata, gnojiva, pakovanja i transporta žale se i povrtlari u Francuskoj i Španiji, a iz britanskih udruženja proizvođača procjenjuju da će se proizvodnja seliti sve dalje na jug, do Maroka i dijelova Afrike.
(Izvor: BHRT)
