Svakodnevno povećanje cijena hrane i energenata uzrokovalo je ekonomsku krizu na globalnom nivou, a preko tri milijarde osoba u svijetu ne može sebi da priušti zdrav obrok. Ove godine Svjetski dan hrane obilježen je pod sloganom „Niko ne smije ostati zaboravljen“, ukazujući na neravnopravnu raspodjelu hrane i dubok jaz između bogatih i siromašnih krajeva svijeta.
”Mi imamo sreću da se nalazimo u centru Evrope, tako da nemamo nekih nestašica, iako cijene drastično skaču, a po pitanju kvalitete i zdravstvene ispravnosti hrane, što je nama kao zdravstvenoj ustanovi posebno bitno, treba posebnu pažnju tome posvetiti”, rekao je Jasmin Durmišević, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Ono sa čime se poljoprivredna proizvodnja i poljoprivredno-prehrambeni sektor u Bosni i Hercegovini najčešće susreću jeste da naši, naročito mali i srednji poljoprivredni proizvođači, najčešće kažu da imaju dobar proizvod. Međutim, pitanje da li je taj proizvod dovoljno atraktivan tržištu. Proizvoditi sam proizvod koji ispunjava sve nutritivne, fiziološke i zdravstvene kriterije danas nije dovoljno. Danas je potrebno da se ostvari interakcija sa potrošačima.
”To može biti da se potrošaču “iskomunicira” kad će se dostaviti proizvod, kvantitativno i kvalitativno koliko treba tog proizvoda, da li proizvod odgovara zahtjevima koje potrošač traži. Proizvođači u BiH uglavnom taj element zapostave, jer smatraju da je dovoljno proizvesti zdrav i ispravan proizvod i da je to “završena priča”, dodao je doc.dr. Alen Mujčinović sa Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Kako ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane, potrošači danas, zbog tempa života, nemaju dovoljno vremena da obilaze male poljoprivredne proizvođače, nego se proizvođači trebaju nametnuti i distribuirati svoj proizvod do kako se čini sve probirljivijih kupaca.
(Izvor: RTV Slon)
