Zbog visokih cijena repromaterijala, ali i nepredvidivih vremenskih prilika, veliki broj poljoprivrednika u Semberiji okrenuo se sjetvi uljane repice. Ova kultura sve je popularnija među ratarima, pa je u jesenjoj sjetvi zasijano skoro dvostruko više nego prošle godine.
Poljoprivrednik Boško Radić ove godine uljanu repicu zasijao je na skoro 20 hektara. Niži troškovi sjetve, ali i veća otpornost usmjerili su ga ka sjetvi ove kulture.
“Primorani smo da sijemo radi izbjegavanja kukuruza. Ove godine ljudi maksimalno gledaju da izbjegnu proljetnu sjetvu jer vidite i vi šta se dešava sa ovim kulturama, ako udari suša, faktički nema ništa”, navodi on.
Da je uljana repica sve popularnija među ratarima u Semberiji pokazuju i podaci resornog Odjeljenja za poljoprivredu.
”U odnosu na prošlu godinu nešto su povećane površine. Prema nekim podacima kojima raspolažemo to je negdje oko 600, odnosno 700 hektara. Prošle godine je to bilo negdje oko 450 hektara, nekih 350 hektara više u odnosu na prošlu godinu”, kaže Milan Savić iz Odjela za poljoprivredu Grada Bijeljina.
Pored domaće prerađivačke industrije, značajan dio uljane repice završi u izvozu. Iako su u sjetvu uljane repice ušli ne znajući kolika će biti otkupna cijena, ratari kažu da im to nije veliki problem kao u slučaju pšenice, jer sve što se posije i proizvede se proda i izveze. Na popularizaciju ove kulture uticala je u značajnoj mjeri i promjena klime, odnosno ekstremne suše i padavine.
Radmila Nešković iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi kaže da je stvar je u tome što poljoprivrednici više siju u ozimom periodu jer se vegetacija tih kultura završava početkom ljeta, to su usjevi koji izbjegnu visoke temperature i periode suše.
Da će popularnost uljane repice među ratarima samo rasti pokazuje i podatak da je cijena ove uljarice doživjela najveći porast na svjetskim berzama. Prema posljednjim dostupnim podacima AgroCharta, cijena uljane repice je oko 630 evra po toni.
(Izvor: BHRT)
