Grad Cazin već godinama je lider u proizvodnji mlijeka na području Federacije BiH, a prošle godine, uprkos brojnim ekonomskim poteškoćama, zadržan je raniji nivo proizvodnje koji iznosi 15 miliona litara sirovog mlijeka.
Razlog tome je što ovdašnjim farmerima u značajnoj mjeri pomažu gradske vlasti, tako da se farmerima, pored ostalih poticaja s kantonalnog i federalnog nivoa, iz lokalnog budžeta isplaćuje i poticaj u iznosu od 1,5 feninga po litri proizvedenog mlijeka.
“U protekloj godini smo za naše farmere izdvojili 250.000 maraka za nabavku visokomliječnih grla, a pomažemo ih tako što u nabavci svakog grla sudjelujemo sa po 1.000 maraka. S takvom praksom nastavićemo i u ovoj godini i sve to ima za rezultat da uspijevamo očuvati kontinuitet i obim ukupne mljekarske proizvodnje”, kaže Zuhad Porčić, šef Službe za poljoprivredu grada Cazina.
Prema riječima Dževahira Babića, predsjednika Udruženja “Seljačka sloga”, koje okuplja veliki broj ovdašnjih farmera, proizvodnja mlijeka se u posljednje vrijeme suočava s nizom problema, kao što su enormno povećanje cijena repromaterijala i hrane za stoku usljed globalnih dešavanja i rata u Ukrajini, te aktuelne migracije i nedostatak radne snage. Zbog toga se posljednjih godina bilježi smanjenje broja gazdinstava i neposrednih proizvođača mlijeka.
“Nažalost, sve je manje farmera, ali to se kompenzuje time da veći proizvođači uvećavaju gazdinstva, povećavaju broj muznih grla, a samim tim i obim proizvodnje”, kazao je Babić.
Prema njegovim riječima, jedan broj poljoprivrednika ugasio je proizvodnju i mahom se radi o ljudima koji su otišli na rad u inostranstvo. “
Radi se o manjim proizvođačima koji su imali po nekoliko muznih grla. Znatan broj njih je odustao od proizvodnje mlijeka, jer im se to nije isplatilo, s obzirom na to da politika poticaja sada preferira veće proizvođače”, kazao je Babić.
Prema njegovim riječima, zadržavanju pozitivnog trenda, kada je riječ o proizvodnji mlijeka, doprinijela je upravo redovna isplata poticaja.
Na području Cazina proizvodnjom mlijeka bavi se više od 1.000 domaćinstava, a najveći otkupljivač na ovom prostoru je mljekara “Megle” iz Bihaća, koja veliki broj svojih proizvoda izvozi na inostrano tržište.
(Izvor: Akta.ba)
