Bosiljak je začin poznat i cijenjen na trpezama širom svijeta. U mediteranskim zemljama to je jedan od neizostavnih začina, koji čak doprinosi prepoznatljivosti njihove kuhinje.
Međutim, mnogi ne znaju da je sjeme ove biljke još od davnina dio istočnjačke tradicije. U Kini, Indiji i drugim azijskim zemljama, sjeme bosiljka se koristi kao sastojak mnogih obroka. Šta je to što ovo sićušno, crno sjeme čini tako dragocjenim? Temeljnija istraživanja koja bi naučno dokazala ljekovitost sjemena bosiljka još uvijek nisu sprovedena, ali pojedine studije su potvrdile njegove brojne koristi za organizam:
Izvor minerala
Sjeme bosiljka je odličan izvor minerala, prije svega kalcija, magnezija i željeza. Upravo ti minerali zaslužni su za zdravlje i kvalitet kostiju i mišića, kao i za proizvodnju crvenih krvnih zrnaca. Mnogi ljudi putem ishrane ne unose u organizam dovoljnu količinu kalcija i magnezija, pa dodavanje sjemena bosiljka u jela koja spremate pomoći će da obezbijedite optimalnu dnevnu količinu tih važnih minerala. Za one koji ne jedu meso, sjemenke bosiljka mogu biti i jedan od glavnih izvora željeza.
Šta još sadrži sjeme bosiljka?
Sjeme bosiljka sadrži veliku količinu vlakana, posebno onih rastvorljivih, uključujući pektin. Zahvaljujući tome, to sjeme dobro je za naše varenje i cjelokupan digestivni sistem, a njegovim redovnim unosom može se sniziti i nivo šećera u krvi (studija je obuhvatila osobe s dijabetesom tipa 2). Pektin snižava i nivo holesterola u krvi, tako što sprječava njegovu apsorpciju u crijevima.
Sjemenke bosiljka, takođe, bogate su biljnim jedinjenjima, uključujući flavonoide i druge polifenole. Flavonoidi su antioksidansi, što znači da štite ćelije od oštećenja koje prouzrokuju slobodni radikali – imaju protivupalna i antikancerogena svojstva.
Sadrži omega-3 masne kiseline
Samo jedna kašika sjemenki bosiljka zadovoljiće dnevnu potrebu organizma za omega-3 masnim kiselinama koje smanjuju rizik od pojedinih oboljenja (bolesti srca i dijabetesa tipa 2).
Kako se sjemenke bosiljka koriste i gdje ih možete nabaviti?
S obzirom na to da ih je suhe teško žvakati, prije konzumacije neophodno ih je potopiti u tečnost. Baš kao i čija sjeme, i sjeme bosiljka nakon potapanja u vodi bubri i poprima želatinastu strukturu. Jednu kašiku sjemenki prelijte sa 250 ml vode. Ostavite da se natapaju 15 minuta – kada nabubre, veličina će im se utrostručiti. Spoljni dio sjemenke u obliku gela postaće siv, dok će centar sjemena ostati crn.
Zahvaljujući blagom, neutralnom ukusu, sjemenke bosiljka odlično se slažu kako sa slatkim tako i sa slanim jelima i pićima. Mogu se dodati u limunadu, supu, jogurt, puding, salatu, frape, ovsenu kašu, hljeb, koktele…
Sjemenke bosiljka potražite u prodavnicama azijskih začina i namirnica. Oprez! Sjeme namijenjeno sadnji nije za jelo, jer je vjerovatno tretirano pesticidima.
Još nešto! Zbog velike količine vlakana, sjeme bosiljka može dovesti do nadimanja, tako da ga u svoj jelovnik uključite postepeno. Na taj način, digestivni sistem će mu se polako prilagoditi. S obzirom na to da obiluje vitaminom K, sjeme bosiljka može se odraziti na djelotvornost pojedinih lijekova. Zbog toga, prije nego što započnete s redovnim konzumiranjem ovih zdravih crnih sjemenki, porazgovarajte sa svojim ljekarom.
(Izvor: Ljepota&Zdravlje)
