Organska proizvodnja u Bosni i Hercegovini i regionu ima veliki potencijal. Međutim, zbog toga što se uglavnom radi o malim proizvođačima, plasman se svodi na lokalne pijace i prodaju od vrata do vrata. Kroz razne projekte proizvođači nastoje proširiti kapacitete.
Jedini sertifikovani proizvođači organske hrane u Semberiji, preduzeće “Agroplan”, ove godine pod povrćem i jagodama zasijali su blizu deset hiljada hektara. Kako ističu, proizvodnja organskih proizvoda izuzetno je zahtjevna.
“Sam način i uzgoj poljporivrednih kultura bez prisustva i upotrebe bilo kakvih herbicida, pesticida, bez bilo kakvih hemijskih sastojaka, sve je na biljnoj bazi i na bazi biljaka koje mi sami koristimo”, ističe Ljiljana Janković, d. o. o. “Agroplan”.
Iz Centra za integrativnu inkluziju Roma i Romkinja “Otaharin”, u okviru kog posluje “Agroplan” ističu da se u svom radu u značajnoj mjeri oslanjaju na sredstva koja mogu dobiti kroz razne fondove, pa ni organska proizvodnja nije izuzetak.
“Mi otprilike u toku jedne kalendarske godine provodimo oko 10 do 15 različitih projekata različitog intenziteta i finansijskih konstrukcija, imamo one koji traju nekoliko godina, ali imamo i neke male koji traju četiri-pet mjeseci, do pola godine”, navodi Bojana Jovanović iz Centra za integrativnu inkluziju “Otaharin”.
Zahvaljujući austrijskom “Care internationalu”, švajcarskom “Caritasu” i drugim evropskim organizacijama sa kojima sarađuju, uspjeli su proširiti zasade organskog povrća.
“Što se tiče razvijanja samog preduzeća, naravno da ne bismo mogli sami, veliku smo podršku imali od donatora. U saradnji sa njima smo postavljali plastenike, proširivali proizvodnju, asortiman, imali smo podršku i kada su u pitanju treninzi za osoblje i niz drugih aktivnosti”, navodi programska radnica Dragana Nešković.
S druge strane, bespovratna sredstva odobrena kroz projekte omogućavaju i zapošljavanje novih ljudi.
“Znamo svi kakva je situacija u svijetu. Ovaj posao itekako da mi znači, zato što mogu finansirati sebe, porodicu, plaćati račune i sve ostalo”, kaže Vesida Beganović, radnica u plastenicima organskih proizvoda.
Sljedeća faza je jesenja sjetva i prerada organskog povrća.
“Pripremamo se već uveliko za jesenju proizvodnju gdje ćemo proizvesti mladi luk, zelenu salatu, špinat blitvu i rukolu”, ističe Ljiljana Janković iz “Agroplana”.
“Broj proizvođača se svakodnevno povećava. Naravno, to još uvijek nije na zavidnom nivou, ali treba da budemo svjesni i zadovoljni da postoji taj trend rasta”, smatra programska radnica Dragana Nešković.
Prema istraživanju iz 2017. godine, BiH je svrstana među deset zemalja sa najvećim porastom organski uzgajanih vrsta.
Organska proizvodnja jedan je od važnijih faktora za ulazak BiH u Evropsku uniju, s obzirom da je jedan od zahtjeva EU da tri odsto poljoprivrednog zemljšta, odnosno ukupne poljoprivredne proizvodnje i deset odsto podsticaja budu namijenjeni upravo ovoj vrsti proizvodnje.
Od profitabilnosti i formalnog ispunjavanja standarda s ciljem pristupanja Evropskoj uniji, važnije je buđenje svijesti građana o značaju zdrave prehrane, iako ona danas znači i izdvajanje više novca.
(Izvor: BHRT)
