Omladinski klub “Novi Val” najavio je projekt “Invertarizacija ihtiofaune u rijeci Buni”, čiji je cilj izvršiti invertarizaciju, odnosno utvrditi stanje populacije riba u toj rijeci.
Ovim projektom želi se utjecati na zaštitu ihtiofaune u Bosni i Hercegovini, s posebnim naglaskom na vrstu mekousna pastrve (lat. Salmothymus obtusirostris oxyrhynchus) koja se nalazi u Buni, a prema IUCN crvenoj listi označena je kao kritično ugrožena vrsta.
Mekousna pastrva trenutno je na IUCN crvenoj listi označena kao kritično ugrožena vrsta. U Buni je endemična vrsta koja je tipičan predstavnik porodice ‘Salmonidae’. Mekousna pastrva naseljava predjele koje karakterizira hladna, bistra i čista voda bogata kisikom i slabih temperaturnih varijacija. Zbog ilegalnog ribolova, kao i abiotičkih i biotičkih faktora ova vrsta je postala ugrožena, navode iz “Novog vala”.
U ekologiji je najbolja metoda očuvanja vrsta ex-situ zaštita, koja se želi uspostaviti ovim projektom. Ona uključuje očuvanje živih organizama izvan njihove ekološke niše. Ovom zaštitom vrsta se štiti od predatora i pritiska iz okoline.
Osim popisa ribljih vrsta u rijeci Buni, u sklopu projekta predviđene su radionice s predstavnicima lokalnih institucija, nadležnih ministarstava, lokalnih zajednica, udruženja ribara, fly fishing asocijacija, kao i ostalih organizacija civilnog društva, koje će imati za cilj osnivanje koordinacijskog tijela s ciljem očuvanja rijeke Bune i same realizacije projekta.
Predviđene su i radionice za osnovne škole na području Mostara koje za cilj imaju upoznavanje djece s ekološkim temama i jačanje svijesti o zaštiti prirode.
Invertarizaciju riba u rijeci Buni obavit će biolozi s Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru Sanel Riđanović i Emina Lulić na ukupno 12 lokacija na području rijeke Bune.
Projekt je dio višegodišnje kampanje za zaštitu rijeka Jugoistočne Evrope, koju je pokrenula organizacija “The Nature Conservancy” (TNC), jedna od najznačajnijih svjetskih organizacija za zaštitu prirode, u saradnji s lokalnim partnerima u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.
Zajedničkim radom želi se istaknuti i zaštititi jedinstvena riječna bogatstva ove regije čija važnost nadilazi granice pojedinih država. Njihovom zaštitom stvaraju se nove razvojne prilike i osigurava se dugotrajna dobrobit za ljude i prirodu.
