Ratari u Semberiji završavaju berbu kukuruza i ubrzano se pripremaju za jesenju sjetvu. Iako im ove godine vrijeme ide na ruku, sve ostalo nije na njihovoj strani. Zbog visokih cijena sjemenskog materijala i mineralnih đubriva, jesenja sjetva donosi nove glavobolje.
Zbog visoke cijene sjemenske pšenice Petar Dragojlović iz Amajlija ove godine zasijaće pšenicu iz svog ambara. Za kompletnu prihranu usjeva koje planira zasijati na 120 dunuma, biće mu potrebno skoro hiljadu maraka.
“Ako ne uložimo, nema nam nade, ne možeš se nadati ničemu. Izađe 60-70 KM sjeme i đubrivo po dunumu i da vam kažem, ja ću to dati, ja sam prinuđen”, kaže Dragojlović.
Ova godina nadmašila je prošlu po visini cijena repromaterijala, tako da ratare očekuje najskuplja jesenja sjetva u istoriji, kažu u poljoprivrednim udruženjima.
“Dolazi u pitanje jesenja sjetva, cijene repromaterijala divljaju, cijena sjemenske pšenice je blizu 200 KM što je po meni nelogično i ne bi trebalo da bude skupa”, smatra Savo Bakajlić iz Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije i Majevice.
Ratarima ostaju dvije opcije – ili redukovati prihranu ili smanjiti površine. U oba slučaja ishod je isti – manji prinos.
U ovo vrijeme prošle godine ratari su sjetvenu pšenicu plaćali 80 KM za 100 kilograma, dok je sada cijena između 150 i 200 KM. Cijene mineralnih đubriva su dvostruko više nego ranije.
