One idu naprijed: Plodovi šume donose prihode ženama sa Romanijskog polja

Žljebovi, selo nadomak Sokaca, pokrio je nanos snijega. Dočekuje nas Milanka Tošić, jedna od preko stotinu kooperanatica sa romanijske regije, koje rade na prikupljanju šumskih plodova i pečurki, u saradnji sa lokalnom kompanijom ”Bilje i ljekobilje” Sokolac.

”Ovih dana nas samo možete omesti u čišćenju puteva koje je zahvatio snijeg”, kaže kroz smijeh Milanka.

Ona ja majka dvoje odrasle djece, te je posljednjih nekoliko godina, običaj skupljanja plodova u obližnjim šumama Romanije učinila izvorom dodatnih primanja koje joj omogućavaju prilike za nova ulaganja.

”Imamo svoj plastenik u kojem osiguravamo voće i povrće za vlastite potrebe, također imamo sadnice malina, koje su nakon nekoliko godina iznenada rodile, bez da smo puno nade polagali u njih. S druge strane, prikupljanje plodova šume je posao koji je nešto drugačiji od svega drugog u poljoprivredi. Za to je potrebno znanje, strpljenje i spremnost da pronađete prava mjesta”, pojašnjava Milanka.

Zima je miran period na Sokocu, pa se ovaj period koristi za planiranje novih projekata i inicijativa.

”U proljeće dolazi smrčak i reduša. Može se sakupiti i po pet kilograma na dan, a otkupna cijena jednog kilograma sirovog smrčka je 25 maraka. U prirodi ga ima dosta, praktično mi skupljamo u krugu od pet kilometara, ukoliko prepoznajete lokacije i steknete neko iskustvo kroz rad sa nekim ko je već sakupljao. Isto vrijedi i za različite ljekovite biljke, te smrekove bobice, pa tako svaki trenutak od ranog proljeća do kasne jeseni plodova ima uvijek nešto za ubrati na Romaniji”, navodi Milanka.

Kaže da rade sa kompanijom ”Bilje i ljekobilje” sa Sokoca, koje je dobilo podršku od USAID/Sweden FARMA II projekta za uključivanje žena u poljoprivredne procese, edukaciju i nabavku opreme.

”Sada se plodovi koji se prikupe mogu dalje prerađivati, naprimjer u eterična ulja kroz destileriju. Također, kompanija ima sušaru i hladnjače, što olakšava primanje robe, pripremu i skladištenje. Kroz ovakvu saradnju mi imamo šansu za redovne prihode, sigurnog kupca, ali i priliku da kroz dalju edukaciju saznamo više, proširimo posao i same pokrenemo različite inicijative u poljoprivredi”, zaključuje Tošić.

(Izvor: farmabih.ba)

Redakcija

Next Post

Hrvatska jedina država u EU koja nije glasala za izvoz piletine iz BiH

sri feb 6 , 2019
Prilikom glasanja Komiteta Evropske komisije za kontrolu i uslove uvoza za uvrštavanje Bosne i Hercegovine u spisak zemalja iz kojih je dozvoljen izvoz mesa peradi u EU, 27 država članica je glasalo za, dok je jedna država članica bila suzdržana. Ova informacija za Klix.ba potvrđena je u Uredu za veterinarstvo […]