“Mene kao proizvođača nema nigdje, ali mi je žao da sam došao do ovog stepena i da je danas takva cijena. Mizerna. To je sadaka. Poslujemo u minusu. Nemamo nikakve zarade, jednostavno nikakve. Ja sam od februara, nema dana da nisam u malinjaku”, kaže Jusuf Kovačević, malinar iz Bužima.
Zbog svih ovih poteškoća brojni proizvođači malina planiraju uništavanje svojih zasada i prelazak na neku drugu, unosniju, poljoprivrednu proizvodnju.
I dok u drugim zemljama poticaji podrazumijevaju unapređenje proizvodnje, u Bosni i Hercegovini služe kao spas. Malinari i sada pozivaju vlasti da im pomognu kako se ovaj posao ne bi ugasio.
“Dok platimo berače, opremu, repromaterijal i sav trud, ne isplati nam se nikako to raditi. Ova godina je po ponuđenoj cijeni loša. Dosta ljudi odustaje, na ovakav način proizvodnja će se vjerovatno ugasiti”, navodi Emir Mahmutović, predsjednik Udruženja proizvođača jagodičastog voća u USK.
Sezonu će dodatno ugroziti i to što se velike količine prošlogodišnje maline nalaze u hladnjačama. Probleme tako nemaju samo proizvođači već i otkupljivači.
Adis Džanić, ministar poljoprivrede USK kaže da je Unsko-sanski kanton imao veliki broj proizvođača.
“Taj broj je, nažalost, smanjen. U ovom trenutku ono što moramo uraditi, jeste da pomognemo i proizvođačima i otkupljivačima da ne dođemo u situaciju da se to i dalje smanjuje. Idemo prema višim nivoima vlasti”, navodi on.
Jedan od većih problema malinarima predstavlja i nedostatak radne snage. U prednosti su samo domaćinstva koja imaju radno-aktivne članove porodice, a takvih je sve manje. Mladi, zbog boljih uslova, za poslom masovno odlaze u inostranstvo.
(Izvor: BHRT)
