Mart je mjesec intenzivnih priprema staklenika, plastenika i parcela na otvorenom za sjetvu i sadnju različitih povrtlarskih i ratarskih poljoprivrednih kultura koje se uspješno uzgajaju na ovim prostorima. Rasadničari se uveliko pripremaju da tržištu ponude dovoljan broj presadnica, paradajza, paprika i dr. povrtlarskih kultura za sadnju u zaštićenom prostoru, a kada dovoljno zatopli i na parcelama na otvorenom.
Vlastiti proizvodi već za mjesec dana
Poljoprivredne apoteke su snabdjevene različitim sjemenskim i sadnim materijalom, alatima i svim potrepštinama neophodnim za proljetnu sjetvu. Istovremeno, uvidom u stanje cijena na zelenim pijacama već odavno uviđamo znatno veće cijene poljoprivrednih proizvoda, a sve kao posljedica niskih prinosa zbog prošlogodišnje suše koja je zadesila širi region.
Energetska kriza koja je zadesila cijeli svijet, visoke cijene energenata, đubriva i dr. nagovještava da će ovogodišnja sjetva biti izuzetno skupa i da će neminovno cijena poljoprivrednih proizvoda i dalje biti visoka. Ovih dana pred nama su novi izazovi. Ratna dešavanja i agresija na Ukrajinu prijeti da cijeli region, pa i svijet ponovno uđe u stanje ratne neizvjesnosti, što ima za posljedicu stvaranje rezervi hrane zbog bojazni o nestašici osnovnih prehrambenih proizvoda. Primjetno je i s pravom građani poučeni iskustvom iz nama bliske prošlosti ponovno prazne police tržnih centara stvarajući kućne zalihe. Značajan dio stanovnika preselio se iz sela u gradove ili pak živeći i dalje na selu napustio je zemlju koja nam je oduvijek bila oslonac i hranilac i okrenuli se jeftinijoj, neprovjerenoj, manje kvalitetnoj uvoznoj hrani.
”Zbog toga iskoristimo dane koji su pred nama, idealno je vrijeme za pripremu zemljišta za sadnju luka, sjetvu graška, špinata, salate, mrkve, a kada malo zatopli sadnju krompira i drugih različitih povrtlarskih kultura, sjetvu kukuruza kako za zrno tako i šećerca, sjetvu graha tikve, bundeve i dr. Naše vlastite proizvode možemo imati na trpezi već za mjesec dana. Računa se da je za normalnu opskrbu četveročlane porodice osnovnim povrtlarskim proizvodima koje se uspješno uzgajaju na ovim prostorima dovoljna površina od od 200-350 m2 zemljišta ovisno od primjenjene tehnologije uzgoja, dostignutog znanja i zemljišnim pogodnostima”, ističe rukovoditelj Zavoda za zaštitu bilja u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane (INZ) Kasim Velić.
U tabeli “Bašta zelena cijele godine” koju je kreirala dr. Branka Lazić, daje se pregled potreba prosječne četveročlane porodice u osnovnim povrtlarskim proizvodima. Ono što je najvažnije ovakve male bašte i proizvodi koji se dobiju na njima u potpunosti se mogu uzgojiti u skladu sa principima integralne i ekološke proizvodnje, bez upotrebe vještačkih đubriva i pesticida, jer na ovako malim površinama veoma jednostavno je kontrolisati korove, biljne bolesti i štetočine.
Naime, u EU ali i širom svijeta poljoprivredna proizvodnja sve više prilagođava zahtjevima tržišta koju opet diktiraju kupci, a ona se temelji na Integralnoj i Ekološkoj proizvodnji hrane, kažu u INZ-u. Danas gotovo 90 posto poljoprivredne proizvodnje u EU predstavlja hranu uzgojenu po metodologiji čiji je cilj između ostaloga i smanjena potrošnja sredstava za zaštitu bilja i drugih agrohemikalija (herbicida, pesticida, fungicida, zoocida, akaricida i slično, vještačka đubriva). Proizvodi proizvedeni na principima Integralne i Ekološke proizvodnje i zaštite bilja pružaju konzumentima potpuno zdravstveno ispravan proizvod.
Krajnje je vrijeme za rad sebe i svoje porodice u kulturu življenja uvedemo uzgoj povrća u vlastitoj bašti/vrtu i kao što se može vidjeti nije potrebna niti velika površina niti neke posebne ili specijalne alatke. Mini bašta/vrt se može organizirati u stanu, na balkonu u saksijama, male bašte do 30 kvadratnih metara u neposrednoj blizini kuće na ravnim krovovima i sl. one su najčešće bogate začinskim vrstama povrća i drugog bilja za brzu upotrebu prilikom pripremanja dnevnih obroka. Pored navedenog razni su tipovi zaštićenog prostora u kojem se takođe na veoma intenzivan način i uz ranije prispijevanje proizvoda organizovati proizvodnja hrane tokom cijele godine.
– U posljednje vrijeme u kuhinjama je sve popularnije uzgajanje klijanaca (microgreens) (lucerka, sočivo, pasulj, pšenica) u posudicama sa malo vode ili u specijalnim posudama. Klijanci mogu biti važan dodatak našoj svakodnevnoj prehrani, bogat su izvor vitamina, minerala, aminokiselina i antioksidansa i koji se najčešće konzumiraju u svježem stanju i ne dolazi do gubitka hranjivih materija, ističe Velić.
Značaj povrća
Povrće je za čovjeka izvor biološki značajnih materija, kao što su vitamini, mineralne materije, fitoncidi i dr. Tako vitamina C najviše ima u paprici – i do 260 miligrama, zatim u listu peršuna, u lisnatom kupusu, luku vlašcu, listu celera, koprivi, provitamina A (beta karoten) u mrkvi, muskatnoj tikvi, tikvi pečenki, paprici, listu peršuna i celera, vitamina iz grupe B ima u grašku, bijelom luku, kupusnjačama.
Karfiol, keleraba, grašak, boranija, spanać i tikva bogati su kalijumom, list peršuna, spanać, blitve, grašak, krastavac, bijeli luk fosforom. Kalcijumom najbogatiji su boranija, spanać, salata, blitva; natrijumom blitva, cvekla, celer, špinat, mrkva; magnezijem grašak i boranija, a sadržajem gvožđa ističu se celer i paštrnak. Neke vrste povrća su značajan izvor proteina (grašak, boranija, lisnati kelj, kelj pupčar, brokula), ugljikohidrata (krompir, mrkva, cvekla, lukovi) i celuloze (paprika, kupusnjače, boranija, cvekla), odnosno balasnih materijama bitnim za peristaltiku creva i prevenciju karcinoma.
U INZ-u navode da specifičan značaj imaju i fitoncidi povrća sa baktericidnim, fungicidnim i protistozidnim dejstvom (bijeli i crni luk, cvekla, rabarbara, paprika, paradajz, rotkva), zatim bojene materije povrća kao što je klorofil (spanać, kupus, list peršuna, kopriva) betaini (cvekla) i karotenoidi (mrkva). Fitoncidi povrća čine osnovu nekih lijekova u humanoj medicini, koriste se u industrijskoj i domaćoj proizvodnji bioloških sredstava za zaštitu bilja.
Mnoge vrste povrća su tradicionalna ljekovita sredstva u narodnoj medicini. Danas se mnogi efekti povrća na zdravlje čoveka poznaju. Tako bojene materije, zatim saponini, fitosterini, flavonoidi, cistein, tanin, fenoli, neka jedinjenja indola i dr. uz askorbinsku kiselinu i alfa tokoferol sprečavaju obrazovanje kancerogenih jedinjenja (nitrozamina i nitrozamida) u čovjekovom organizmu.
Stručnjaci dodaju i da je upravo uloga povrća najznačajnija u očuvanju zdravlja čovjeka i prevenciji mnogih oboljenja. Poznata je uloga povrća u prevenciji oboljenja krvnih sudova, srca, bubrega, oboljenja debelog crijeva, prostate, čira na želucu i sl. Pored toga, povrće je sirovina za proizvodnju prirodnih boja, vitamina i različitih eteričnih ulja. Smatra se da čovjek treba dnevno da unese oko 400 grama povrća, prije svega svježeg, a prednost ima grupa žuto-zeleno-crvenih vrsta koje su najbogatije bioaktivnim materijama.
