Ovogodišnja proizvodnja krastavca kornišona u Federaciji BiH manja je za 40 posto u odnosu na prošlu godinu. Uzgajivači i otkupljivači ostvarili su manju zaradu za oko 3,7 miliona KM. Padu proizvodnje prethodio je pad broja uzgajivača kornišona, rast cijena inputa, loši vremenski uslovi, kao i izostanak podrške sa federalnog nivoa za ovu izvozno orijentisanu kulturu. U Tuzlanskom kantonu u prošloj godini proizvedeno je 3.946 tone, a u ovoj 2.364 , dok je broj registriranih kooperanata sa 1.173 smanjen na 871.
”Kada pogledate strukturu ljudi koji proizvode krastavac onda vidite da je to starija dob ljudi, jer mlađi ljudi odlaze i manje interesa pokazuju, što nam govori, da ćemo u nekom narednom periodu, ako se nešto značajno ne poduzme u ovom pravcu izgubiti ovu proizvodnju”, ističe Fahrudin Delibajrić, predsjednik Udruženja proizvođača krastavca kornišona TK.
”Da bi zadržali u proizvodnji primarne proizvođače, kooperante, iduće godine otkupna cijena krastavca mora ići značajno gore, da bi ti proizvođači imali ekonomske koristi od te proizvodnje, jer s obzirom na cijenu goriva, đubriva i porast cijene rada u poljoprivredi sigurno neće zadovoljiti ukoliko se ostavi sa ovim otkupnim cijenama”, rekao je Suad Selimović, predsjednik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju KPK Tuzla.
U Federaciji BiH ovu vrstu proizvodnje potiče samo Tuzlanski i Unsko-sanski kanton. U Tuzlanskom kantonu ovogodišnja novčana podrška za ovu vrstu poljoprivredne proizvodnje iznosila je 13 feninga po kilogramu i osam feninga za organizatore otkupa. Ovo nije dovoljno, te će se tražiti povećanje podsticaja i raspodjela neutrošenih sredstava iz ove godine.
”Uputit ćemo zahtjev Vladi TK da sredstva koja su ostalu na raspolaganju, kada je u pitanju ova proizvodnja, da se sada dodatno poveća iznos poticaja po kg i za proizvođače i za organizatore, jer ovim padom od 40 posto na toj poziciji su ostala sredstva neutrošena”, kaže Suad Selimović, predsjednik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju KPK Tuzla.
Pored toga što nema podsticaja sa federalnog nivoa, nema ni subvencija za izvoznike, kao što je to slučaj za ostale oblasti.
”Određene zemlje da bi izvezle, određene proizvode svoje, izvoznike subvencioniraju, kod nas to nije slučaj”, kaže Delibajrić.
”Naravno za sljedeću godinu moramo osmisliti sistem, po kome će izvoznici imati subvencije, kao i svi drugi izvoznici, jer sve što se plasira izvan granice dobija određenu podršku i subevnciju, naši izvoznici to nemaju”, ističe Selimović.
Još jedan od problema sa kojima se suočavaju izvoznici krastavca kornišona, je prelazak granice, gdje kamioni s kornišonima na prelazak čekaju nekoliko dana.
”Samo ako idete iz Hrvatske do Njemačke, gdje mi vozimo vi stižete za jedan dan, a ako idete od mene, onda on ide tri, četiri ili pet dana iz toga razloga mi poskupljujemo tu robu. Taj prevoznik je vozi za 2000 eura, a kod mene 3000 eura i vozite 17 ili 18 tona i vi poskupljujete šest centi prevoza iz tog razloga dolazimo u poziciju nekonkurentnosti”, naglašava Delibajrić.
”Bukvalno prelaz granice ne bi trebao trajati više od 10 minuta, jer to je samo pregled dokumentacije, jer je roba sva pregledana i svi certifikati pribavljeni. Nadamo se da će biti sluha da se to promijeni”, rekao je predsjednik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju KPK Tuzla.
Kao je rečeno na današnjem sastanku članova Udruženja proizvođača krastavca kornišona TK, ukoliko se postojeće stanje ne promijeni, postoji mogućnost gašenja proizvodnje krastavca kornišona u BIH, za kojim postoji potražnja na tržištu Evropske unije.
