Cijene repromaterijala za jesenju sjetvu veće za 25 posto

Ove godine kada je u pitanju plan jesenje sjetve na području Tuzlanskog kantona, žitaricama, industrijskim i krmnim biljem bit će zasađeno 177 hektara više nego što je bilo zasađeno prošle godine.  Na području općina Banovići, Doboj Istok, Kalesija, Lukavac i Teočak i gradova Srebrenik, Tuzla i Živinice planirana je jesenja sjetva na nešto većim sjetvenim površinama nego je to bio slučaj prošle godine.  Povećanje sjetvenih površina se kretalo od 2,8% na području grada Živinice do 40,28% na području Teočaka.

”Ono što je karakteristično kao i kod proljetne sjetve je da imamo u gradovima i općinama gdje imamo veće poljoprivredno zemljište u vlasništvu države gdje su veće parcele, imamo znatno veću planiranu sjetvu, a to je prije sega u Kalesiji, Gračanici, Živinicama, Tuzli, Čeliću i ostalim”, kazao je Vahidin Smajlović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede TK.

Posmatrajući strukturu žitaricama se planira zasijati 5.774 ha što je 71,29% ukupnog plana sjetve, a više je za 68 ha u odnosu na sjetvu 2020. godine. Sjetvom pšenice kao najznačajnije kulture za ishranu stanovništva planira se zasijati 3.852 ha, što je 47,56% od ukupnog plana, a to je, više u odnosu na prošlogodišnju sjetvu za 42. Plan sjetve povrća je 623 ha što je za 28,1 ha više nego prošle godine, dok je krmnim biljem planirano je zasijati 1.688 ha i to je za 81 ha više nego 2020. godine.

”Za uspješnu realizaciju jesenje sjetve neophodno je osigurati repromaterijal i na osnovu planske sjetve i strukture procjena minsitarstva je da je za sjetvu potrebno 7,5 miliona maraka. U strukturi to znači da je za sjeme potrebno obezbijediti 2,4 miliona KM, za đubrivo 3,3 miliona KM, pesticide 600 hiljada KM, te za gorivo, ulje i mazivo 1,1 milion KM”, naglasio je resorni ministar.

U posljednje vrijeme došlo je do značajnijeg poskupljenja repromaterijala i to može biti jedan od ograničavajućih faktora za uspješnu realizaciju sjetve. Cijene repromaterijala kada je u pitanju sjeme pšenice povećao se za 25 posto dok se povećanje cijene đubriva kreće od 25 do 50 posto. Osim toga poteškoće pri uspješnoj realizaciji jesenje sjetve stvaraju i suše koja je bila prisutna tokom cijele godine.

”Svakako će i to utjecat na obradu i pripremu zemljišta za sjetvu, a i samo klijanje sadnog materijala i sjemena u velikoj mjeri će ovisiti od količine vlage u zemljištu. Ono što ministarstvo u ovom trenutku može uraditi je da svu novčanu podršku isplati našim proizvođačima na vrijeme i ministarstvo to zaista radi”, kazao je Smajlović.

Svi zahtjevi koje poljoprivredni proizvđači predaju na vrijeme će biti isplaćeni kako bi proizvođači imali sredstva za sadnju i za realizaciju sjetve.

scroll to top