Gotovo sve žene u BiH koje se bave poduzetništvom na lokalnom nivou mogu poslužiti kao primjeri dobre prakse u ovoj oblasti. Kampanja Hrana Gurmana, koju provodi Sweden/USAID FARMA II projekt, pomaže im da promovišu svoje male biznise i da unaprijede prodaju.
Većina poljoprivrednih biznisa kojima upravljaju žene mogu se klasifikovati kao mikro-poduzeća. To znači da su vlasnice često ujedno i glavni uposlenici, a njihov uspjeh ovisi o sposobnosti da se nose sa izazovima osiguravanja početnog kapitala, administrativnim preprekama i kulturološkim predrasudama.
Iako se njihove priče o uspjehu razlikuju na ličnom nivou, svaka od njih uključuje snalažljivo razmišljanje. Kampanja Hrana Gurmana vam sa velikim zadovoljstvom predstavlja neke od ovih priča na 8. mart, Međunarodni dan žena.
Ponuda zdravih proizvoda
U slučaju Nejre Lepić Salkić, vlasnice Sherbetlooka, sarajevske firme za proizvodnju sokova, uspjeh je bio povezan sa njenom hrabrom odlukom da savremene industrijske standarde poveže sa tradicionalnom praksom ručnog cijeđenja sokova. Njena ideja bila je da pokrene vlastiti biznis koji će uključivati proizvodnju i pakiranje prirodnih sokova od voća i bilja umjesto surogatnih i zaslađenih sirupa.
Danas se njena polja lavande i ruža prostiru na više hektara zemlje u blizini Visokog i Bratunca. Tamo ona ručno bere lavandu za proizvodnju svježeg soka kojem je dala i notu vlastite kreativnosti.
Obrazovanje za uspjeh
Adekvatno obrazovanje bilo je ključno za Natašu Trninić, mladu poduzetnicu koja je pomogla ocu Predragu da razvije proizvodnju u Pčelinjaku Kraljica u Novoj Topoli kod Gradiške.
Nataša je diplomirala na Poljoprivrednom fakultetu, smjer pčelarstvo, i tako postavila temelj za razvoj novih, inovativnih i kreativnih proizvoda. Nakon što je došla na jedinstvenu ideju za proizvodnju polena u prahu, Nataša je 2016. godine osvojila nagradu za najbolji poslovni plan na konkursu koji je organizirao Centar za ekonomski i ruralni razvoj.
Danas njeni pčelinjaci imaju preko 300 košnica a Nataša je najmlađa pčelarka u Gradiški. Ona nastavlja razvijati svoju pčelarsku viziju tako što analizira med, radi na projektima zaštite autohtonih medonosnih pčela i posjećuje velike sajmove.
Odlazak na selo
Uz pomoć supruga Rizalije, Melisa Hasanspahić danas vodi i obrađuje oko 35 dunuma zemlje, od čega je 600 kvadratnih metara pod plastenicima. Njihova poljoprivredna kompanija Okus prirode smještena je u blizini Goražda i bavi se, između ostalog, proizvodnjom džemova, sokova, zelja i sušenih gljiva.
Činjenica da je Melisa odrasla u gradu, daleko od poljoprivrede, dokaz je da proizvodnja hrane može biti atraktivna poslovna opcija za žene svih profila. Melisa se preselila na selo. Za nju se vođenje farme pokazalo kao dugoročno rješenje za nezaposlenost i manjak jednakih mogućnosti za mlade žene u gradskim sredinama.
Porodični biznis
Žensko poduzetništvo ne mora uvijek biti samostalni poduhvat. Na porodičnom poljoprivrednom gazdinstvu Džakula iz Stoca, tri kćerke i njihova majka – Danijela, Daliborka, Ivona i Mara, vode sve aspekte poslovanja biznisa za proizvodnju voćnih prerađevina i salata. Njihov primjer naglašava potrebu za promocijom kvalitetnih partnerstava i zajedničkih ulaganja kao vitalnih segmenata ženskog poduzetništva.
