Prema podacima Zavoda za statistiku RS u jesenjoj sjetvi prošle godine je zasađeno 66.188 hektara, što je za 27,2 posto više nego u sjetvi 2021. godine.
Kako se navodi u ovim podacima, u strukturi površina koje su zasijane u jesenjoj sjetvi dominira pšenica sa 66,4 posto.
“Slijede ječam sa 13,4%, zob sa 7,9%, tritikale sa 6,1%, uljana repica sa 2,8%, raž sa 0,6%, dok je pod ostalim kulturama zasijano 2,8% ukupne površine. U odnosu na 2021. godinu, sjetvena površina ostale zasijane površine veća je za 143,6%, tritikale za 114,6%, pšenice za 28,9%, zobi za 18,8%, uljane repice za sedam, ječma za šest posto, dok je zasijana površina raži manja za 50,9%”, stoji u podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske.
Boško Radić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije, istakao je da su jedan razlog što je posijano više površina katastrofalne suše u proljećnoj sjetvi prethodnih godina.
“Što se tiče proizvodnje pšenice, repice i sitnih jesenjih kultura, razlog je taj što je povećano da, kad se nakupi zimska vlaga, ipak na proljeće nešto ostane. Osim toga, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS je dalo podsticaj za pšenicu od 500 KM kako građanima ne bi falilo brašna za domaće potrebe. To je takođe uticalo da se poveća broj zasijanih površina i dosta ljudi se odlučivalo da sije pšenicu zbog ovog podsticaja”, naveo je Radić.
On ističe da su lideri poljoprivrednika, kao i resorno ministarstvo, apelovali prošle godine na poljoprivrednike da posiju što više površina.
“Poslije najave da će biti podsticaj po hektaru 500 KM apelovali smo na ljude da posiju što više iz razloga da se obezbijede dovoljne količine pšenice za domaću proizvodnju. Znamo da je bilo problema u pandemiji sa pšenicom, pa smo bili sada na oprezu. To je urodilo plodom jer nije falilo pšenice”, naglasio je Radić.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kaže da je osnovni razlog povećanja posađenih površina u jesenjoj sjetvi taj što se već tada znalo da će agrarni budžet za ovu godinu biti drastično veći.
“Subvencije pšenice po hektaru su sada 500 KM. Iako smo imali poteškoća sa plasmanom pšenice, može se očekivati da ove godine bude poteškoća sa dopremanjem pšenice iz EU ili će ona biti po nekim višim cijenama, jer su znatno poskupili gorivo i đubrivo. Pretpostavljam da su i naši poljoprivrednici kalkulisali i stigli do svog vlastitog računa da bi se više isplatilo povećati površine pod pšenicom i da je to bio odlučujući faktor za povećanje površina u jesenjoj sjetvi”, zaključio je Marinković.
Podsjećamo, kako je prošle godine najavio Boris Pašalić, sad bivši ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, proizvođači pšenice za jesenju sjetvu imaju 500 KM pomoći po hektaru.
(Izvor: Nezavisne novine)
